Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) upozorila je u novom izvještaju na šverc oružja preko Zapadnog Balkana, ističući da se “kalašnjikov” u Crnoj Gori može kupiti i do 300 eura.
Kako se navodi u izvještaju, Zapadni Balkan je i dalje glavni izvor ilegalnog oružja u Evropi. Trenutno je oružje na Zapadnom Balkanu još uvijek jeftino i ima ga u izobilju, a regionalne zalihe su povećane ulaznim tokovima iz Turske preko Bugarske, posebno gasnih/praznih oružja, koji su, takođe, postali popularni u posljednjih pet godina.
Podsjećaju da se ranije nedozvoljeno vatreno oružje švercalo uglavnom iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru i Hrvatsku, a sada se krijumčari u oba smjera.
Cijene oružja bez porasta, pištolji već od 200€
“Bilo je znakova povećanja cijena oružja u nekoliko zemalja, ali izgleda da to nije povezano sa povećanjem potražnje organizovanog kriminala; nego su kao glavni faktori navedeni nedostatak raspoloživosti (zbog toga što su civili zadržali svoje oružje) i inflacija”, piše u izvještaju.
Tvrde da postoje i određena neslaganja oko kretanja cijena u Crnoj Gori. Prema jednom izvoru, cijene su uglavnom ostale stabilne, bez porasta.
“Glok se prodaje za oko 1.000 eura, dok 357 Magnum košta oko 2.000 eura. Zastava M70A je 600 eura, a Zastava P25 sa nadimkom ‘Crna dama’ oko 200 eura. Tetejac-pištolj Zastava TT 7,65 mm košta 300 eura, a AK-47 oko 250 eura”, piše u izvještaju.
Najveća potražnja je, kako se navodi u izvještaju, za pištoljima kao što su Zastava CZ, Zastava M57 Tetejac i automatski pištolj Zastava M84 “Škorpion”, koji se koriste u “većini ubistava vezanih za organizovani kriminal u Crnoj Gori”.
Prema ovom izvoru, navode da se pištolji prodaju za 200 eura i više.
“Kalašnjikov AK-47 košta oko 300 eura, ali se mogu naći jeftinije opcije u zavisnosti od njihovog stanja”, objašnjavaju u izvještaju.
Granate se prodaju za oko 50 eura.
“Ponuda eksploziva je sve manja, a na tržištu su prisutni eksplozivi ručno rađeni u rasponu od 100 do 300 eura u zavisnosti od kvaliteta”, navode u izvještaju.
Postoje tri davno uspostavljene rute krijumčarenja vatrenog oružja sa Zapadnog Balkana u druge evropske zemlje:
- Kopneni put preko Srbije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Slovačke prema Zapadnoj Evropi.
- Morski put od Hrvatske, Crne Gore i Albanije do Italije.
- Hibridni kopneni/morski put preko Albanije ili Sjeverne Makedonije od i do Grčke.
Smanjuju se zalihe oružja u Crnoj Gori?
U izvještaju se navodi i jedan izvor koji tvrdi da se trenutne zalihe oružja iz sukoba u Crnoj Gori smanjuju.
“Potrebno je više istraživanja da bi se vidjelo u kojoj mjeri se ovo primjenjuje na regionalnom nivou, posebno pošto trenutne procjene stavljaju oružje u promet na preko 3 miliona. Ali ako mnoga ostanu u rukama civila, a starost počne da sustiže oružje iz 1990-ih, onda je moguće da će trgovci ljudima tražiti nove izvore svježih, kvalitetnijih zaliha, koje bi Ukrajina mogla da obezbijedi”, ocijenili su u izvještaju.
U ovom scenariju, smatraju, infrastruktura za krijumčarenje, koja je nastala u protekle tri decenije, mogla bi da se koristi da oružje iz sukoba u Ukrajini stigne do zapadne Evrope i Skandinavije.
“Ali, da bi se to dogodilo, ili bi se morala desiti suštinska promjena u proračunu troškova i koristi organizovanog kriminala u tranzitnim zonama, ili bi se morali pojaviti novi putevi ka tržištu”, zaključili su u izvještaju.
Izvor: RTCG
