
Srpske vlasti hoće da ograniče marže supermarketa. A kolike su marže u Njemačkoj, kakve su razlike u cijenama i kupovnoj moći?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je „rat maržama“, tvrdeći da one u supermarketima više neće smjeti da pređu 20 odsto. Time će, obećava, i cijene za potrošače biti osjetno niže.
Vučić je rekao da neki od supermarketa „deru kožu sa leđa“. Kako je to u Njemačkoj, koja se smatra šampionom niskih cijena namirnica u odnosu na životni standard?
Šta je marža?
Ugrubo, to je razlika između nabavne cijene proizvoda i njihove prodajne cene. Obično bez poreza na dodatu vrijednost – jer on se preusmjerava državi.
U marži se krije jedini izvor zarade trgovaca. Od tih prihoda se finansiraju troškovi – plate, računi za struju, komunalije, prostor i ostalo – a ono što ostane je profit.
Kolike su marže u Njemačkoj?
Podaci nijesu široko dostupni jer se tretiraju kao poslovna tajna. Stručne publikacije uzimaju da se u velikim lancima supermarketa prosječne marže kreću oko 25 odsto od čega najmanje 22 odsto otpada na troškove. Profit firme je dakle u prosjeku 1-3 odsto od neto prodajne cijene.
Ekonomski list Handelsblat je objavio da je Lidl u Nemačkoj prošle godine snizio marže sa 26,5 na 23,7 odsto.
Prema Vučićevim riječima, veliki lanci u Srbiji imaju marže između 30 i 45 odsto.
Gdje je skuplje?
Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Njemačkoj nešto su više nego u Srbiji.
Ako se uzme da prosjek cijena u cijeloj EU nosi 100 poena, onda cijene u Srbiji iznose 96 odsto prosječne cijene u EU, a u Njemačkoj 103 odsto.
Daleko najveće cijene u Evropi su u Švajcarskoj (159), te na Islandu i u Norveškoj, dok je unutar EU najskuplji Luksemburg (125).
Jeftiniji od Srbije su Mađarska (95), Španija (95), Češka (89), Bugarska (89), Poljska (87). Bitno jeftinije su namirnice u Crnoj Gori (84), Slovačkoj (83), BiH (83), Turskoj (77), Rumuniji (76) i Sjevernoj Makedoniji (73).
Valja dodati, njemački marketi imaju bitno veće troškove od srpskih – počev od plata zaposlenih pa do električne energije.
A kolike su plate?
Nešto više cijene u Njemačkoj izgledaju sasvim drukčije kad se u računicu uvedu i plate.
U Srbiji je prosječna neto-plata (obračunata za puno radno vrijeme) nešto iznad 900 evra, dok je u Njemačkoj bruto-iznos oko 4.700 evra. Pošto je poreski sistem komplikovaniji, teško je reći koliki je u prosjeku neto, pa se uzima da je oko 3.000 evra – za puno radno vrijeme.
Kad bi se posmatrala samo kupovna moć spram hrane i bezalkoholnih pića, za njemačku platu se dakle može kupiti oko triput više nego za srpsku.