Predsjednik Srpskog foruma građana Crne Gore iz EU i Švajcarske, Spasoje Krivokapić, kazao je u razgovoru za “Dan” da je odnos zvanične Crne Gore prema dijaspori minoran, neodgovoran, nedozvoljen i ponižavajući.
„Ključni problemi sa kojima se suočavaju građani Crne Gore u dijaspori svode se na to što je država gluva na naše pozive, nemamo svog predstavnika u parlamentu, ne možemo da biramo i budemo birani. Ne možemo da glasamo putem interneta. Mladi porijeklom iz Crne Gore rođeni vani ne mogu dobiti dvojno državljanstvo. Ne možemo da investiramo u Crnu Goru. Država ne zaustavlja asimilaciju mladih rođenih u dijaspori. Postoji još problema“, ukazuje Krivokapić, koji već 60 godina živi u Francuskoj.
Upitan zašto je problem dvojno državljanstvo, kaže da je taj problem nastao zbog političkog apetita Demokratske partije socijalista (DPS) kako bi osigurao svoje birače iz dijaspore.
Podijelio ih je na podobne i nepodobne, kršeći međunarodno pravo i podstičući asimilaciju svojih građana u strano društvo. Ovaj problem je lako rješiv ako ima volje i znanja“, smatra Krivokapić.
Prema njegovim riječima, dijaspora svu svoju ušteđevinu troši u Crnoj Gori.
„Priliv novca od crnogorske dijaspore na godišnjem nivou blizu je 800 miliona eura, od toga 530 kontroliše Centralna banka Crne Gore, a ostalo dolazi nekontrolisano. To je novac koji ostaje u Crnoj Gori. Za vrijeme ekonomske krize u Crnoj Gori, dijaspora je čuvala socijalni mir“, istakao je Krivokapić.
Naglašava da dijaspora izmiruje sve svoje obaveze prema državi kao svi ostali građani i investira onoloko koliko joj država dozvoljava.
Vrh države nije ispunio obećanje
Komentarišući razloge zašto građani Crne Gore napuštaju državu, Krivokapić ističe da su u pitanju ekonomska kriza, nezaposlenost, politička nestabilnost i nepromišljenost.
„Država mora da snosi odgovornost, ali djelimično i građani, zatim institucije, Ministarstvo vanjskih poslova, u čijoj je nadležnosti to pitanje. Uprava za dijasporu je nemoćna. Pod kontrolom su nadležnih i partijskih instanci. Postoje odbori, savjeti, ali ništa ne rade. U njima nema predstavnika dijaspore. Presjednik države, premijer i predsjednik Skupštine nijesu održali obećanje da će dati prioritet saradnji sa dijasporom“, kazao je Krivokapić.
Odgovarajući na pitanje koliko naših građana živi u inostranstvu, naš sagovornik kaže: ni manje države, ni veće dijaspore.
„Imamo dijasporu, iseljenike, političke izbjeglice. Dijaspora je sastavni i nedjeljivi dio države Crne Gore i njene populacije. Vezana je za Crnu Goru i svu svoju ušteđevinu troši u njoj. Naša dijaspora radi na svim kontinentima. Najviše u Evropskoj uniji i na Zapadnom Balkanu. Jedan ogromni neiskorišćeni ekonomski i intelektualni potencijal. Iseljenici su grupacije koje su se iselile iz ekonomskih razloga. Njihovi potomci žive na svim kontinentima. Najviše u Americi, Turskoj i Rusiji.
Novih iseljenika je malo. Rijetko ili nikada ne dolaze u Crnu Goru. Nakon referenduma u Crnoj Gori 2006. godine, sektor za kretanje stanovništva (migracije i emigracije pri UN) objavio je podatak da građana Crne Gore i onih porijeklom iz nje i van njenih granica ima 1.474.600, što govori da vani imamo dvije i po Crne Gore“, rekao je Krivokapić.
Dodaje da su prije mjesec pisali trojici predsjednika – države, Skupštine i Vlade – da prime njihovu delegaciju, ali ih nijesu udostojili ni odgovora.
„Njihovi kabineti ih možda nijesu ni obavijestili o našem zahtjevu. Premijer govori da ne poznaje državu koja se lakše odriče svoje djece od Crne Gore. Kaže da dvojno državljanstvo može, ali ga uslovljava, čime krši međunarodno pravo. Nanosi štetu državi, građanima i smanjuje reputaciju sebi“, istakao je predsjednik Foruma, koji je osnovan 2016. godine, sa sjedištem u Cirihu.
Forum ima više podružnica po Evropi.
„Bavimo se ljudskim i manjinskim pravima naših građana u dijaspori. Poznati smo u Crnoj Gori. Sarađujemo sa međunarodnim institucijama i sa UN u Ženevi“, rekao je Krivokapić.
