Prilikom pokušaja da, kao predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, obiđem lokaciju u koritu rijeke Morače, gdje je planirana izgradnja privremene brane, zatekao sam šokantan prizor, cijela širina prilaznog puta brutalno je zatvorena nasipom od otpadnog materijala, dok je s druge strane prilaz blokiran lancima i katancima, bez ijedne oznake vlasništva, rješenja ili institucionalnog pečata, saopštio je Zoran Lakušić.
„Ovakvo zagrađivanje nije spontana barikada, već ciljana i organizovana prepreka, postavljena da onemogući bilo kakav uvid u ono što se dešava u sanitarnim zonama zaštite izvorišta „Bolje sestre“. Tom prostoru ne mogu da priđem ni ja, a što je još strašnije, ne mogu ni inspekcijske službe“, istakao je Lakušić.
Kako dodaje, ovakve prepreke nisu izraz slučajnosti, već način prikrivanja nelegalnih aktivnosti, postavljeni s jasnom namjerom.
„Neposredno u blizini ovog nezakonitog zagrađivanja vršila se, i po svemu sudeći i dalje se vrši, nelegalna eksploatacija šljunka u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“, čime se direktno ugrožava vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja i vrši krivično djelo uništavanja životne sredine u prostoru u kojem je već počinjen ekocid“, kazao je Lakušić.
On je naveo da imaju snimke sa terena, da više manjih firmi, uprkos upozorenjima i prijavama, vrše nelegalnu eksploataciju šljunka na više lokacija na obali rijeke Morače, i to na državnoj zemlji.
„Krateri na tim lokacijama nisu slučajna geološka pojava, već tragovi pljačke državne imovine. Ovdje nije riječ samo o šteti po prirodu, riječ je o sistemskom, organizovanom eko-kriminalu koji uništava obale korita Morače, ugrožava podzemne vode i razara životnu sredinu“, dodao je on.
Prema ozbiljnim procjenama, kako ističe, iz korita rijeke Morače svakog dana nelegalno se izveze najmanje 30 tura šljunka i pijeska, što znači 20.000 eura dnevno, 600.000 eura mjesečno i čak 6.000.000 eura godišnje. To je, dodaje Lakušiić, šema pljačke u kojoj država ne dobija ni jedan jedini cent.
„Sve se ovo dešava u trenutku kada Regionalni vodovod pokušava da sprovede aktivnosti od vitalnog javnog značaja. Umjesto podrške građana sa tog područja u zaštiti javnog interesa, suočavamo se s barikadama, nelegalnim rampama i opstrukcijama“, istakao je on.
Nijedna rampa, dodaje on, katanac ili lanac ne smiju stajati iznad zakona.
„Zemljište, rijeke i prirodni resursi u vlasništvu države predstavljaju dobro od opšteg interesa. Njihova zaštita nije stvar izbora, već ustavna i moralna obaveza svakog pojedinca i institucija“, naglašava.
Lakušić podržava, početak kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju su pokrenuli Evropska unija, Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
„Naročito ohrabruje formiranje specijalizovane jedinice policije za borbu protiv ekološkog kriminala, to je snažan signal da borba za zaštitu prirode dobija institucionalnu podršku kakvu zaslužuje. Ova kampanja je korak u pravom smjeru i zaslužuje podršku svih koji žele da sačuvamo prirodne resurse za buduće generacije“, poručuje on.
Sa zadovoljstvom ističe da je stanje na terenu već vidljivo bolje, od kada je spriječena nelegalna eksploatacija u samom koritu rijeke Morače, rijeka počinje da se oporavlja.
„Nelegalna eksploatacija sada se, nažalost, uglavnom premjestila na obale, što još više potvrđuje potrebu za odlučnom i koordinisanom akcijom nadležnih organa. U poređenju sa stanjem od prije dvije godine, danas se osjeća napredak, i to nam daje nadu da je zaštita naših rijeka, zemljišta i javnih dobara moguća kada postoji politička volja, institucionalna odgovornost i svijest građana“, navodi on.
Lakušić ističe da zajedno mogu obezbijediti da rijeka Morača i njene obale ostanu čiste, zdrave i izvor života za sve nas i buduće generacije.
„Uništiti korito i obale rijeke Morače znači uništiti jedan od najvažnijih prirodnih resursa naše zemlje. To je zločin protiv države, građana i budućih generacija“, zaključuje on.
