U Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se izbori na sredini mandata na kojima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i trećina senatora.
Većina analitičara smatra da će ti izbori odrediti naredne dvije godine predsjednika Džozefa Bajdena, prenosi RTS.
Više od 43 miliona Amerikanaca je iskoristilo pravo da glasa poštom ili na biračkim mjestima koja su bila ranije otvorena na međuizborima u SAD. Od toga, procenat je otprilike 45 odsto demokrata i 35 odsto republikanaca.
Procjene su da demokrate ne mogu da zadrže oba doma Kongresa. Najvjerovatnije će izgubiti Predstavnički dom, to je gotovo izvjesno. S obzirom na to da republikancima nedostaju dva mjesta da bi preuzeli rukovodstvo i vođenje Predstavničkog doma, što će značajno otežati poziciju predsjednika Bajdena.
Kada je Senat u pitanju, tu je situacija dosta komplikovana. Republikancima je potrebno jedno mjesto, ali u nekoliko država, prije svega Pensilvaniji, Ohaju, Arizoni i Nevadi, postoje vrlo neizvjesne trke i pitanje je da li će se izborni rezultati uopšte znati večeras.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo pravde u 24 države SAD šalje svoje posmatrače, s obzirom na uočene nepravilnosti na predsjedničkim izborima prije dvije godine.
Potrošeno je 16,7 milijardi dolara, što je najveća količina novca potrošena na jednim međuizborima u istoriji SAD.
Jedno pitanje dominira, a to je ekonomija. Oko 81 odsto ispitanika prema poslednjim anketama vrlo je nezadovoljno ekonomskom situacijom u SAD, a tek 19 njih smatra da je ekonomija na pravom putu.
Demokrate su se nadale da će zbog nekih poteza prije svega Vrhovnog suda, a to je zabrana abortusa u pojedinim državama pridobiti liberalniji dio, ali do toga nije došlo, i zato se postavlja pitanje na koji način će Bajden vladati naredne dvije godine.
To će najvjerovatnije biti kao što je to radio Donald Tramp kada su demokrate imale većinu u oba doma Kongresa, a to je predsjedničkim uredbama, što u svakom slučaju nije dobra varijanta ni za Bajdena, ni za Bijelu kuću, s obzirom na to da predsjedničke uredbe mogu da ponište Vrhovni sud, ali i zakonodavci.
Što se tiče spoljne politike, čak i da republikanci uzmu oba doma Kongresa, ne očekuju se velike promjene, prije svega zbog rata u Ukrajini. Kina će ostati prioritet broj jedan spoljne politike republikanaca, jer oni u Kini vide veću opasnost od Ruske Federacije.
