Slučaj Crne Gore je opet reprezentativan i aktuelan. Zemlja je prepoznata kao tranzitna zona ka EU za krijumčarenje, dok je njen predsjednik bio među rijetkim Evropljanima, koji su uključeni u famoznu aferu ‘Pandora papiri’, kazao je doskorašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
Milatović je govorio na prestižnoj konferenciji u francuskom Senatu, u okviru francuskog predsjedavanja, na temu “Odbrana demokratije, otpor autokratiji”, koja se odnosi na ulogu Zapadnog Balkana u EU integracijama, sa akcentom na novi geopolitički kontekst.
Sagovornike je, kako je rekao, upoznao sa značajem političkih promjena i razvoja demokratskih procesa koje su se desile u avgustu 2020. godine, padom prethodne vlasti.
“Ostvarili smo značajan napredak u procesu demokratskog i ekonomskog razvoja, i tako suzbili uticaj trećih zemalja. Međunarodne organizacije su konstatovale navedeno, a poraslo je i povjerenje građana u naše evroatlantske saveznike. Kao mlada demokratija imamo izazov u čuvanju i odbrani demokratskih vrijednosti, te smatram da je približavanje EU od krucijalnog značaja za region u odbrani takvih tekovina”, rekao je Milatović.
Svaki nedostatak ili usporavanje na tom putu, kako je ocijenio, može otvoriti šansu za uticaj trećih strana, čime se apsolutno ugrožava evropska perspektiva Zapadnog Balkana.
“Ukazao sam da stabilokratija na račun demokratskog razvoja ne smije biti opcija naših partnera na Zapadnom Balkanu. Slučaj Crne Gore je opet reprezentativan i aktuelan. Zemlja je prepoznata kao tranzitna zona ka EU za krijumčarenje, dok je njen predsjednik bio među rijetkim Evropljanima, koji su uključeni u famoznu aferu ‘Pandora papiri’. Stoga, odbrana demokratije i otpor autokratiji je proces koji je obavezujući i stalan. Nažalost, Crna Gora se opet suočava sa takvim izazovima”, kazao je Milatović.
Podsjetio je da je u Crnoj Gori izglasano nepovjerenje, kako je rekao, “prvoj demokratskoj Vladi, koja je zamijenjena manjinskom, uz podršku poraženog DPS-a i njenog lidera, koji su zadržali autokratski karakter”.
“Prezentovao sam stav da je demokratski razvoj ugrožen i odlukom nove većine, kojom se uskraćuje elementarno ljudsko i građansko pravo da građani biraju i budu birani na lokalnim izborima, u zakonskom roku. Uprkos ukazivanju civilnog sektora da se time krši Ustav, nova većina, iako deklarativno demokratska i evropska, pribjegla je neustavnom odlaganju izbora i produženju mandata lokalnim samoupravama, plašeći se od demokratske volje građana. To nije dobra poruka ni za domaću, ni za međunarodnu javnost”, zaključuje Milatović.
