Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tvrdi da na četvoročasovnom sastanku s premijerom i bivšim partijskim drugom Milojkom Spajićem nije bilo konkretnih dogovora o otvorenim pitanjima, ali da su o nekim približili stavove. Negira da je učestvovao u odlučivanju s kim će Pokret za Podgoricu (PzPG) pregovarati i formirati vlast u glavnom gradu, poručujući da to ne znači da “pere ruke” od njih.
Tvrdi i da preokret u pregovorima nije rezultat bilo kakvih ucjena prema njemu, ni zbog biznisa njegovog brata u Srbiji, ni prijetnji razrješenjem, ni uticajem Srpske pravoslavne crkve (SPC) i društvenih mreža, na kojima mu je prijećeno protestima u slučaju da se formira vlast s Demokratskom partijom socijalista (DPS).
“Radi se o neozbiljnim i malicioznim konstrukcijama koje nemaju uporište u činjenicama”, rekao je Milatović u intervjuu “Vijestima”, rađenom elektronskom poštom.
Milatović ne isključuje mogućnost da PzPG preraste u partiju na državnom nivou, ali ni opciju svog povratka u Pokret Evropa sad (PES), ali mu to sad, kaže, nije “primarno”, niti je o tome razgovarao s premijerom.
Poručuje da ne želi da vjeruje da lideri nekadašnjeg DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević “svjesno rade protiv svoje države”, ali smatra da je “svaka politička platforma, koja bi isključivala građansku, antifašističku i prozapadnu orijentaciju Crne Gore… osuđena na propast”.
„U 2024. godinu Crna Gora je, bar na papiru, ušla institucionalno konsolidovana. Nova Vlada započela je mandat krajem 2023. godine, novi saziv Skupštine je pokazao funkcionalnost kompletiranjem Ustavnog suda krajem 2023. i izborom VDT-a u januaru 2024, uz važan doprinos opozicije. Stoga su i očekivanja, u pogledu sprovođenja značajnih reformskih poduhvata i evropskog puta, bila velika. Izbor predsjednice Vrhovnog suda krajem godine zaokružio je izbor najviših pravosudnih funkcija u zemlji koje su dugo vremena bile u vd stanju. Međutim, politička dinamika kojoj smo svjedočili, umnogome je promijenila konačnu sliku o godini iza nas. Vlada je rekonstruisana što je, po prirodi stvari, iziskivalo dodatno vrijeme za reorganizaciju unutar uprave, što je zasigurno uticalo i na kvalitet njenog funkcionisanja. Tako je Crna Gora dobila četvrtu Vladu u četiri godine, koja je danas jedna od najbrojnijih na svijetu. Ustavni sud ponovo je sredinom godine postao nekompletan, Skupština nije pola godine raspisivala javni poziv za novog sudiju, a ustavna kriza u vezi sa penzionisanjem aktuelnih i izborom novih sudija gdje je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, dovela je do opozicionog bojkota rada Skupštine i njene disfunkcionalnosti u najvažnijem periodu godine – kada se diskutuje i usvaja budžet za narednu godinu“, kazao je on Vijestima.
On očekuje da će 2024. donijeti trajniju stabilizaciju institucionalnih i političkih prilika, što se na kraju nije desilo.
„Štaviše, kraj 2024. godine donio je ustavnu i političku krizu u zemlji. Sa druge strane, raduje me pomak koji je Crna Gora postigla u procesu EU integracija. Zatvaranje tri pregovaračka poglavlja, prvi put nakon sedam godina, je bila dobra vijest za Crnu Goru. Međutim, smatram da smo i ovdje mogli značajno više da uradimo, posebno imajući u vidu najave sa početka godine od najviših državnih funkcionera o zatvaranju značajno više pregovaračkih poglavlja“, kazao je on.
Dodaje da u ekonomskom smislu godina za nama je donijela povećanje minimalne penzije i minimalne zarade, ali i brojne izazove.
„Povećanje zarada došlo je kao rezultat smanjenja doprinosa za PIO koje može imati dalekosežne posljedice za dugoročnu održivost i stabilnost penzionog sistema. Povećan je PDV na turizam i uvedena akciza na proizvodnju vina, što može imati negativne efekte na konkurentnost naših važnih privrednih sektora. Prvi put od obnove nezavisnosti, izuzev pandemijske 2020. godine, došlo je do pada prihoda od turizma u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja ozbiljan alarm za sve donosioce odluka. Uspješno realizovan popis bila je stvar zbog koje svi treba da budemo zadovoljni. Već sam rekao da smatram da dobijeni rezultati odražavaju multietnički karakter našeg društva i opredjeljuju njegov građanski karakter kao jedini moguć i ispravan. Istovremeno, rezultati popisa su pokazali da u fokusu donosioca odluka u narednom periodu važno mjesto mora imati demografska politika kao jedna od najznačajnijih za budućnost našeg društva. Crnoj Gori je potrebna demografska a ne identitetska politika“, kazao je on.
O sastanku sa Spajićem
Govoreći o sastanku sa Milojkom Spajićem, Milatović razumije da je imajući u vidu brojne oprečne stavove koje su njih dvojica iznosili tokom godine taj sastanak izazvao veliku pažnju javnosti.
„Tačno je da je dugo trajao, vjerovatno iz razloga što je nažalost, uprkos mom zalaganju, bio jedini te vrste u 2024. godini, što mislim da nije dobro. Zapravo podatak da smo se nas dvojica u svojstvu predsjednika i premijera sreli svega pet puta u 2024. godini, jednom na početku godine u okviru vanjsko-političkih konsultacija i razgovora o ambasadorima, tri puta na sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost, i ovaj put, govori o nedovoljnoj institucionalnoj komunikaciji između dvije najvažnije državne pozicije. Imajući ovo u vidu, mislim da je važno što smo, poslije duže vremena, otvoreno razgovarali o brojnim temama koje se tiču budućnosti Crne Gore“, kazao je on.
Dodaje da su teme bile raznovrsne i ticale su se izazova sa kojima se suočava Crna Gora a koji su dobro poznati javnosti
„Počev od ustavne krize u zemlji, dinamike evropskih integracija, funkcionisanja Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa do ekonomskih tema. Sastanak, kome je prisustvovalo i dvoje naših saradnika, bio je dobar i sadržajan i očekujem da u narednom periodu konkretizujemo određene stvari, uključujući i intenzivnije razgovore između naših kabineta, i na taj način pronađemo rješenja za neka od otvorenih pitanja. Redovna komunikacija predsjednika države i predsjednika Vlade izuzetno je značajna, bez obzira ko u određenom trenutku obavlja te funkcije. Naše političke i lične relacije su manje značajne u odnosu na potrebu da u svakoj situaciji koja se tiče državnog interesa uspijemo da nađemo zajednički imenilac“, podvukao je on.
Navodi da su približili stavove na određena pitanja i da se u narednom periodu mogu očekivati konkretni pomaci.
„Npr. razgovarali smo o nužnosti hitnog odabira i imenovanja ambasadora pri NATO-u i mislim da će vrlo brzo to značajno pitanje biti riješeno“, kazao je on.
Na pitanje o povjerenju između njih dvojice navodi da se povjerenje teško stiče a veoma lako gubi.
„Ne bih ponavljao razloge zbog kojih je moje povjerenje u gospodina Spajića, tokom zajedničkog političkog rada, u značajnoj mjeri bilo narušeno. Uostalom, moje napuštanje PES-a, kao zajedničkog političkog projekta koji smo stvorili, bilo je kulminacija narušenog povjerenja i načina rada sa kojim nijesam bio saglasan. Međutim bez obzira na određene nesuglasice, kao odgovoran državnik, spreman sam da doprinesem uspostavljanju onog nivoa povjerenja koji će omogućiti kvalitetniju saradnju između institucija u interesu građana i njihovog boljitka. U tom smislu važna je redovna i konstruktivna komunikacija između predsjednika države i premijera, što smo i prepoznali tokom sastanka i što bi trebalo da postane praksa u narednom periodu. Da li premijer vjeruje meni – pitanje je koje morate njemu postaviti“, kazao je Milatović.
Inicijalni poziv za institucionalni dijalog je uputio Milatović i to je rezultat isključivo njegove državne odgovornosti i promišljanja o tome što svaki od nas dvojice može uraditi, tvrdi predsjednik države i dodaje da kao ljudi koji pokrivaju najvažnije državne funkcije, kako bi iskoristili važan momenat u kome se nalazi Crna Gora, a koji se tiče potrebe unapređenja demokratskog razvoja, očuvanja njenog građanskog karaktera i okončanja evropskog puta do 2028. godine.
„Taj poziv nije ekskluziva koja se ticala samo premijera pošto sam, o različitim temama, u više navrata razgovarao i sa brojnim drugim društveno-političkim akterima, uključujući i predsjednika Skupštine, lidere opozicionih stranaka i brojne poslanike. Na kraju dužnost Predsjednika je da vodi razgovor. Ponavljam, zbog istorijata naših političkih relacija, razumijem pojačanu znatiželju javnosti kada je u pitanju moj razgovor sa premijerom. Naši međunarodni partneri nam jasno ukazuju na važnost institucionalne stabilnosti, ali i unapređenja institucionalnog odnosa, kao osnovnog preduslova za ostvarivanje proklamovanih državnih ciljeva. U tom smislu, postoji njihovo interesovanje kada je u pitanju kvalitet odnosa na relaciji predsjednik – premijer. Izuzetno cijenim doprinos koji naši strateški međunarodni partneri, u prvom redu EU, SAD i Velika Britanija ulažu u cilju podrške Crnoj Gori na našem putu dalje demokratizacije i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, jasan je on.
Milatović na pitanje hoće li sada nakon sastanka splasnuti kritike, Milatović navodi da motiv za njih nikada nije bio sadržan u želji da ostvaruje politički profit već isključivo u potrebi da zaštiti javni interes od štetnih posljedica odluka koje je smatrao pogrešnim.
„Argumentacija koju sam nudio za svoje stavove višestruko se pokazala utemeljenom i opravdanom. Osim toga, argumentovano ukazivanje na loše prakse služi kao podstrek da se stvari u društvu poboljšaju i unaprijede na dobrobit svih građana. Zato, naravno da ću nastaviti da ukazujem na ono za što budem ocijenio da je protivno interesima građana i države. Ali se iskreno nadam se da će takvih situacija biti mnogo manje nego do sada. Istovremeno, nastaviću i da predlažem inicijative koje smatram važnim poput onih koje sam predstavio u prethodnom periodu, uključujući uvođenje otvorenih listi, odštetu golootočkim žrtvama i njihovim porodicama, zajedničku platformu za Crnu Goru u EU itd“, naveo je on.
A na pitanje postoji li opcija da se vrati u PES, Milatović navodi da je ta stranka jedan od važnih segmenata njegovog političkog puta i uvijek će sa posebnim osjećanjem gledati na vrijeme koje je tamo proveo.
„Sa brojnim ljudima iz PES-a imam dobre odnose, i smatram da rade dobro svoj posao na nekim od najodgovornijih pozicija u državi. U kom pravcu će ići moj dalji politički put je sekundarno pitanje u ovom trenutku. Primarno želim da sa pozicije Predsjednika Crne Gore, upravo one koja ima najveći politički legitimitet u zemlji, ali koja sa sobom nosi i najveće breme odgovornosti za dobrobit našeg društva, dam doprinos važnim državnim procesima koji su u toku pri čemu, naravno, neću bježati od odgovornosti da se uključim u politička dešavanja – kada se za tim javi potreba“, kazao je Milatović.
„Legitimitet crpim iz ogromnog broja glasova u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“
Na pitanje o njegovom legitimitetu, Milatović na pitanje o tim tezama od strane političkih protivnika ne zna na koje protivnike misle.
„Ako mislite na bivšu vlast, slučajnost se ne može desiti dva puta, pogotovo ne na način kako su se dešavale pobjede koje sam ispred PES-a predvodio na gradskim izborima 2022. godine kao i na predsjedničkim izborima 2023. Legitimitet koji imam crpim iz ogromnog broja glasova koje sam dobio i u prvom i u drugom krugu predsjedničkih izbora i ne vidim da je doveden u pitanje ni na koji način. Kao što znate jedino se Predsjednik Crne Gore bira neposrednim putem od strane građana, i taj izbor je jedini primjer direktne demokratije za koju se zalažem kroz ideju o uvođenju otvorenih listi. Jasno je da se na prethodnim lokalnim izborima glasalo za novu gradsku upravu, a ne ko će biti Predsjednik Crne Gore“, tvrdi predsjednik države“, navodi on.
Dodaje da je pitanje za Pokret za PG zašto su formirali vlast sa partijama sa kojom su je ranije i vršili.
„Kao što znate oni svoje odluke donose samostalno, i za njih će naravno odgovarati građanima, kao što to rade i svi drugi politički subjekti. Razumijem da ponavljanje izbora, iako legitimno, nije bilo dobro rješenje jer bi zbog toga najviše trpjeli građani. Istovremeno, kao što znate nijesam učestvovao u donošenju odluke o izborima, ali sam razumio da je odluka o skraćenju mandata bivšoj gradskoj upravi bila posljedica brojnih faktora. U prvom redu, jedan dio odbornika većine je smatrao da se grad razvija sporijom dinamikom u odnosu na očekivanu. Drugo, desila se politička prekompozicija unutar više političkih subjekata koji su činili vlast, uključujući i najveći među njima – PES – uslijed čega je bila upitna legitimnost bilo kakvog dogovora bez održavanja novih izbora. Može se konstatovati da je PzPG postao važan faktor nove gradske vlasti i volio bih kad bi ljudi koji ga čine doprinijeli značajnom kvalitativnom iskoraku nove gradske uprave, u odnosu na dosadašnje prakse, vodeći se principima transparentnosti i dobrog upravljanja, koje sam i sam podržao na izborima.
Na pitanje pere li ruke od Pokreta, Milatović odgovara da to ne čini jer su to ljudi koje smatram svojim dugogodišnjim saborcima u koje ima povjerenje.
„Odbornici PzPG slobodnomisleći ljudi od integriteta“
„Radi se o osobama koje imaju jasan politički stav i koji su iznijeli protekli izborni proces u Glavnom gradu. Razgovarali smo i o konačnoj odluci koja se ticala formiranja nove gradske vlasti i njihov jedinstveni stav je bio da podrže rješenje koje je na kraju izglasano. Pitanje polazi od pretpostavke da se u Crnoj Gori odluke donose isključivo od strane pojedinaca koji u određenom trenutku imaju institucionalnu moć, što je bilo višedecenijsko iskustvo kome smo svjedočili. Odbornici PzPG su slobodnomisleći ljudi od integriteta koje jako cijenim i poštujem, kao što poštujem i izbor koji su napravili po pitanju nove gradske vlasti“; kazao je Milatović.
A na dalje pitanje ovog drugosrbijanskog tabloida koji plače što vlast nije formirana sa DPS-om, a gdje pitaju je li politički degutantno što su formirali vlast nakon uvreda, Milatović navodi da kada bi na taj način sagledavao stvari, mogao bi konstatovati da praktično ne postoji politička partija koja se nije na sličan način odnosila prema onome što on radi.
„Takve manifestacije političkog neukusa imanentne su osobama koje nijesu dorasle funkcijama koje obavljaju. S druge strane kršenje Ustava, nije ekskluziva bilo koje partije u Crnoj Gori već je to, nažalost, obrazac po kome su prepoznati skoro svi politički subjekti. Oni koji su u prošlosti kritikovali brojna protiv-ustavna djelovanja prethodne vlasti su oni koji ga danas takođe svjesno krše. Crna Gora je najbolji primjer činjenice da je Ustav potreban da bi branio manjinu od postupaka većine. Bez obzira na navedeno, interes građana Podgorice, i sve ono što se tiče unaprjeđenja komunalne infrastrukture, zaštite i planiranja prostora u opštem interesu, rješavanja problema saobraćajnih gužvi, itd, mora biti postavljen iznad često turobne političke svakodnevnice na državnom nivou, a razumio sam da je formiranje nove gradske vlasti upravo rezultat takvog pristupa“, kazao je on.
„Neprimjerena i neosnovana ocjena URE i Rakčevića da sam postao krpa i pion“
Na pitanje kako je doživio razlaz PzPG-a i URE, i ocjenu Luke Rakčevića da je postao krpa i pion, Milatović je doživljava kao neprimjerenu i neosnovanu.
„Podsjetiću javnost da sam upravo ja bio taj koji je, nakon gradskih izbora 2022. godine, koji su neustavno bili odloženi za oktobar 2022. godine upravo na insistiranje tadašnjih konstituenata vladajuće većine iz DPS-a, URE i SNP-a, insistirao da URA bude dio vlasti, bez obzira što to nije bilo nužno za konstituisanje većine. Da je SNP prešao census na izborima te godine pozvao bih i SNP da bude dio vlasti. Svi činioci tadašnje većine prihvatili su moj stav, ostavljajući po strani sve što su prethodno uradile te partije na državnom nivou, obarajući 42. Vladu i praveći 43. Vladu sa DPS-om“, kazao je Milatović.
Stoga, ne čudi ovakav ton od strane čovjeka koga cijeni i koga je svim srcem podržao kao kandidata za gradonačelnika.
„Nažalost, građani Luki Rakčeviću nisu dali dovoljnu podršku za poziciju za koju se kandidovao. Razumio sam da je URA odbila da bude dio nove gradske uprave, u kojoj bi Luka Rakčević bio zamjenik gradonačelnika. Žao mi je zbog toga, jer smatram da su mogli dati značajan doprinos u radu nove gradske uprave“; kazao je on.
Na pitanje drugosrbijanskog tabloida kako misli da u budućnosti sarađuju, Milatović navodi da je platforma početni dokument sa kojim je PzPG ušao u pregovore a isključivost i odsustvo spremnosti na određene kompromise nisu dobar politički pristup.
„U odgovoru na prošlo pitanje sam u kratkim crtama podsjetio na neke političke procese koje je vodila URA i na istorijat naših odnosa. Lično smatram da ta partija pripada građanskom centru i da umjesto spaljivanja mostova treba da bude jedan od aktera političkog okupljanja oko ideje snaga građanskog centra. Odbornici PzCG-a su, evidentno, imali jedinstveni stav da je aranžman sa koalicijama PES-Demokrate i ZBCG najbolji izbor u ovom trenutku, bolji od odlaska na nove izbore. URA je očigledno imala drugačiji stav. Čini mi se da je javnost bila upoznata sa činjenicom da se PzPG nije odazvao razgovorima koje su inicirali DPS i nekadašnji DF, ali jeste onim koje su inicirali politički akteri šireg građanskog centra, uključujući naravno URU, ali i koaliciju PES-Demokrate i Evropski savez. Tu činjenicu smatram važnim iskorakom u demokratskom sazrijevanju političkih aktera“, kazao je on.
Dodaje da često u razgovoru sa ljudima na ulici, pijaci, u parku, iskreno kažu: „Ovo kako je sada – nijesmo za ovo glasali – ali sve je bolje od povratka DPS-a“.
„Upravo ova rečenica – najvažnija je poruka velikog broja naših građana. Njena suština je bila i moj motiv da pružim podršku listi objedinjenog građanskog centra na izborima u Podgorici, i da time ukažem na neophodnost postojanja tzv. trećeg puta. Rezultat izbora je bio takav da ideja – zaokružena tom jednom rečenicom – nije dobila podršku na izborima dovoljnu da može sama da kreira procese. Zbog toga se i nakon izbora stvorio jaz između političkih konstituenata u okviru koalicije. Jedni su akcenat stavljali na prvi dio rečenice, zanemarujući nastavak bez kojeg i ona sama ne bi bila potpuna. Drugi su upravo akcenat stavljali na drugi dio rečenice. Prvi su smatrali da je beznadežno biti u vlasti sa sadašnjima, a drugi da je pogrešno misliti da su nekadašnji postali u međuvremenu bolji od onoga kakvi su ranije bili. Istina je po mom mišljenju zapravo u cjelovitosti rečenice sa početka. Građani žele promjene a ne zamjene“, zaključio je Milatović.
Na pitanje ako je cilj bio da se DPS ne vrati na vlast u Podgorici i zašto je Pokret srušio sa DPS-om prethodnu vlast, Milatović navodi da je vraćanje mandata građanima uvijek dobra odluka u situacijama kada je vlast nefunkcionalna i kada se dešavaju pregrupisavanja.
„To je osnovno demokratsko pravilo. Ako PzPG donosi odluke samostalno, kako znate da su imali jedinstven stav da je aranžman koji je ugovoren najbolji? Zato što su me obavijestili o tome“, kazao je on.
Na pitanje kakav ima odnos sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, Milatović navodi da ima korektan institucionanlni odnos.
„Javnosti je poznato da on u svom djelovanju zastupa i nameće programske stavove svoje partije, koji usled političkog neiskustva ili prosto indiferentnosti drugih konstituenata vlasti, bivaju percipirani kao dominante pozicije aktuelne većine. U većini slučajeva lično ne pripadam takvom svjetonazoru. Smatram da neki visoki funkcioneri te partije često imaju djelovanje u okviru kojeg iznose stavove, kojima se produbljuju podjele, remeti međuvjerski sklad i urušavaju dobrosusjedski odnosi, što nije u skladu sa državnim interesima Crne Gore. Pokazalo se da identitetske teme, koje često prihvataju konstituenti parlamentarne većine, mogu u značajnoj mjeri usporiti dalju demokratizaciju države i njen evropski put. Smatram da fokus svih donosioca odluka mora biti na reformama, evropskim integracijama, očuvanju građanskog karaktera i multietničkog sklada, izgradnji pravne države i društva jednakih šansi“, kazao je on.
Dodaje da svaki politički subjekt ima svoje programske ciljeve koje pokušava nametnuti kao teme od državnog značaja. Dodaje da Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije SPC u Crnoj Gori uživaju veliko povjerenje građana i to je činjenica koju niko ne može osporiti.
„Kao što sam više puta do sada rekao, Crna Gora je sekularno društvo, tako da smatram da nijedna vjerska organizacija ne treba da bude akter političkih procesa“, kazao je on.
Govoreći o protestima u Srbiji, navodi da se ne miješa te da ga je pogodila tragedija u Novom Sadu i da saosjeća sa bolom građana Srbije.
Navodi i da sa predsjednikom Srbije ima državničke odnose koji su u funkciji očuvanja i unapređenja odnosa.
A komentarisao je i probleme sa Hrvatskom. Navodi da treba što hitnije krenuti u rješavanje svih otvorenih pitanja.
„Dakle, neophodno je probleme rješavali uporedo s procesom ispunjavanja završnih mjerila za članstvo u EU. Ono što Vlada može i treba da uradi je da prestane s donošenjem jednostranih odluka koje bi mogle dodatno da pogoršaju situaciju, kao što je to bio slučaj sa Rezolucijom o Jasenovcu, koja je narušila odnose sa Republikom Hrvatskom, rezultirala sporijim tempom naših EU integracija i pogoršala pregovaračku poziciju Crne Gore u odnosu na Hrvatsku u dijelu rješavanja postojećih otvorenih pitanja. Međutim postavlja se pitanje da li oni koji su napravili problem mogu biti ujedno i oni koji ga mogu riješiti. Što se mene tiče, odlične odnose koje imam sa predsjednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem iskoristiću u maksimalno mogućoj mjeri, kako bih doprinio unaprjeđenju bilateralnih odnosa dvije države koji su, trenutno, nesumnjivo na lošem nivou“, kazao je on.
Dodaje da se slaže da je napravljen problem izglasavanjem Rezolucije o Jasenovcu i da je na izvršnoj vlasti da se suoči sa posljedicama.
„Mislim da je za taj nepromišljen potez podijeljena krivica i da je trebalo mnogo više voditi računa o državnom interesu“, kazao je on.
A na pitanje hoće li i on povući potez i tražiti da se riješi pitanje kao Lora, Milatović navodi da moraju što prije krenuti u rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
„Očekujem da se sa obje strane stola kandiduju sve teme koje opterećuju naše međusobne odnose i da se o njima razgovara dobronamjerno i otvoreno“, kazao je on.
Izvor: Borba
