Najveći izazov u procesu evropskih integracija država Zapadnog Balkana predstavljaju njihovi međusobni sporovi, ali i sporovi sa pojedinim državama članicama Evropske unije (EU), smatra predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
On je ocijenio da je u interesu EU, ukoliko želi više stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta u budućnosti, da ne ostavi države Zapadnog Balkana u nekoj vrsti sive zone, gdje se igraju igre kako bi došlo do destabilizacije država regiona.
„U interesu EU je, ako želimo više stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta u budućnosti, da ne dopustimo državama Zapadnog Balkana da se nađu u nekoj vrsti sive zone, gdje neki drugi igraju igre da destabilizuju te države, institucije unutar njih, ali i da destabilizuju EU i vrijednosti i demokratske principe koje želimo podržati na našoj strani“, kazao je Mišel za European Newsroom čiji je agencija MINA dio.
Upitan koliko je realno predviđanje da će doći do proširenja EU do 2030. godine i da li će Unija za to biti spremna, Mišel je rekao da bi bilo apsurdno za EU da ne ubrza proces proširenja.
Kako je naglasio, to nije samo odgovornost EU, već i država kandidata za članstvo.
„Mi radimo svoj domaći zadatak, pripremamo se za buduće proširenje. Svjesni smo da će to imati svoje posljedice, u smislu finansijske solidarnosti i procesa donošenja odluka“, rekao je Mišel.
Prema njegovim riječima, postoje pragmatična rješenja koja su moguća ukoliko postoji kolektivna politička volja da se napravi veći napredak.
Sa druge strane, kako je istakao, države u pregovorima takođe imaju svoje domaće zadatke i tačno znaju šta moraju da urade.
On je podsjetio da se zadaci država odnose najviše na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, ali i usklađivanje sa pravnim okvirom Unije.
Mišel je istakao da su pojedine balkanske države napravile značajan napredak u reformama, ali da moraju riješiti međusobne sporove.
„Najveći izazov predstavljaju sporovi među državama Zapadnog Balkana, a u pojedinim slučajevima i sporovi između tih država i pojedinih država članica EU“, rekao je Mišel.
On je dodao da je tu je riječ o političkoj volji i da je siguran da će ti sporovi morati biti riješeni da bi pogled u budućnost bio moguć.
Mišel smatra da će „imati Zapadni Balkan unutar EU“, prije ili kasnije, biti shvaćeno kao glavni prioritet.
On je naglasio da države poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije predstavljaju drugu vrstu izazova u procesu proširenja.
Prema njegovim riječima, EU je napravila fundamentalno opredjeljenje koje izražava volju za više suvereniteta i uticaja kada je tim državama dodijelila status kandidata.
„Pitanje nije samo biti veći, to je samo dio problema. Pitanje je biti uticajniji“, rekao je Mišel, navodeći da je izvjesno da će u budućnosti biti mnogo promjena kada su u pitanju Ukrajina, Gruzija i Moldavija.
On je naglasio da put neće biti lak, već složen, ali da nema potrebe za odugovlačenjem.
„Što više odugovlačimo to više dopuštamo nekim drugima, koji nemaju iste vrijednosti i interese, da iskoriste naše odugovlačenje kako bi nas doveli u nepovoljan položaj“, kazao je Mišel.
Izvor: Pobjeda
