Foto: Preokret
Predlog za smanjenje radnog vremena sa 40 na 35 sati, iako djeluje popularano, suštinski neće poboljšati položaj radnika u Crnoj Gori smatra Omar Mustafić član Preokreta.
“Rješenje koje bi zaista poboljšalo uslove rada u Crnoj Gori je povećanje broja dana godišnjeg odmora u Zakonu o radu, sa sadašnjih 20 na najmanje 25 dana. Time bi radnici bili odmorniji, zadovoljniji poslom, a time i produktivniji. Zato smatramo da je za prava radnika u Crnoj Gori i ekonomiju mnogo važnije – broj slobodnih dana koji treba da imaju, nego smanjenje sedmičnog radnog vremena, koje ne bi donijelo suštinsko poboljšanje kvaliteta života, a istovremeno bi ugrozilo postojeća radnička prava”, naveo je Mustafić u saopštenju.
On kaže da predlog za smanjenje radnog vremena sa 40 na 35 sati, iako djeluje popularano, suštinski neće poboljšati položaj radnika u Crnoj Gori, već će prema njegovoj ocjeni, takva mjera pogoršati uslove rada i balans između privatnog i poslovnog života.
“Smanjenje radnog vremena na 7 sati na dan će uzrokovati dodatni stres za radnike, naročito u privatnom sektoru. Naime, zaposleni sa velikim obimom posla mogu se suočiti sa dodatnim pritiskom da svoje radne zadatke obavljaju u kraćem vremenskom periodu kako bi ostvarili postavljene ciljeve. Pored stresa i pritiska, takav potez posljedično će vjerovatno ugroziti i kvalitet rada, koji se sada obavlja za 8 sati u toku dana”, dodao je Mustafić.
Prema njegovim riječima, sedmočasovno radno vrijeme može povećati broj ugovora sa nepunim radnim vremenom.
“Naime, u sektorima kao što je trgovina, poslodavci mogu pribjeći zaključivanju ugovora sa nepunim radnim vremenom sa više radnika kako ne bi poremetili sadašnji proces rada. Time bi radnici bili dovedeni u situaciju da rade pod nepovoljnim ugovorima, a njihova mjesečna zarada bi u tom slučaju mogla biti znatno manja”, kaže Mustafić.
On navodi da uporedna iskustva pokazuju da smanjenje trajanja sedmičnog radnog vremena ne povećava zadovoljstvo i učinkovitost radnika.
“Francuska je 2000. godine skratila radnu sedmicu sa 39 na 35 sati, a istraživanje koje je vršeno šest godina nakon toga je pokazalo da radnici nisu bili zadovoljniji nego prije uvođenja te mjere. Osim toga, vrlo je vjerovatno da bi u slučaju smanjenja sedmičnog radnog vremena radnici koji manje zarađuju tražili dodatni posao, čime bi provodili mnogo više vremena radeći i tako zapravo pogoršali balans između poslovnog i privatnog života”, ocijenio je Mustafić.
