Crnogorska ekonomija bi, prema najnovijim prognozama Evropske komisije (EK), u ovoj godni trebalo da ojača tri odsto, a u narednoj 3,2 odsto.
U najnovijim proljećnim ekonomskim prognozama, u koje je agencija Mina-biznis imala uvid, EK je navela da je ekonomski rast Crne Gore u prošloj godini bio usporen zbog slabijeg izvoza, dok su privatna potrošnja i oporavak investicija podržali ekonomsku aktivnost.
– Nedavno usvojene mjere za povećanje minimalne zarade i smanjenje doprinosa za penzije trebalo bi da podrže rast brudo domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, ali i da doprinesu višoj inflaciji – naveli su iz EK.
Sprovođenje političkih mjera, kako smatraju u EK, trebalo bi da oslabi budžetske prihode i poveća potrošnju, što će dovesti do povećanja budžetskog deficita u periodu 2025–2026. i povećanja javnog duga.
Ekonomski rast će, kako su kazali, vjerovatno ostati umjeren u periodu ove i naredne godine, na tri odnosno 3,2 odsto respektivno.
– Cjelogodišnja implementacija programa “Evropa sada 2”, koji je, između ostalog, smanjio doprinose za penzije i povećao minimalnu platu, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u ovoj godini – očekuju u EK.
Projektovano je da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju oslabiti u narednoj godini, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata.
U EK smatraju da će izvoz u ovoj godini nastaviti da se smanjuje zbog planiranog privremenog zatvaranja TE Pljevlja.
EK očekuje da će rast zaposlenosti donekle ubrzati u ovoj godini zbog smanjenih doprinosa za penzije i sprovođenja novih investicionih projekata.
– Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti u narednoj godini, jer povećanje plata opterećuje stvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga – kazali su iz EK.
Usporavanje ukupne inflacije u prošloj godini desilo se zahvaljujući nižim cijenama hrane i energije, dok je inflacija bez energije i hrane ostala visoka, krećući se oko pet odsto.
U EK očekuju da će se potrošačke cijene u ovoj godini kretati oko istog nivoa, podržane domaćim cjenovnim pritiscima koji proizilaze iz viših plata i socijalnih transfera, dok će uvozne cijene vjerovatno imati negativan uticaj na inflaciju.
Za narednu godinu očekuje se da će inflacija biti umjerena, pod pretpostavkom da se politika ne promijeni.
Izvor: Dan
