“Ja samo želim da se ovaj ostavinski postupak pred sudom konačno završi i da, kao jedan od sedam nasljednika, imam pravo da od banke tražim da nam isplati 168.000 eura sa računa mog dede, a koje je banka već isplatila nepoznatoj lažnoj nasljednici, po osnovu lažnog sudskog rješenja koje je donijela na šalter”. Ovim riječima redakciji N1 obratio se Drago Sošić, šireći ruke i navodeći da je do sada uradio sve što je pravno bilo moguće, uključujući i podnošenje krivične prijave protiv nepoznate “nasljednice”, ali i banke.
Da je riječ o filmu – zaplet bi, možda, izmaštali samo najvještiji pisci: nasljednici iz Crne Gore u Beogradu na ostavinskoj raspravi dijelili (nepostojeći) novac svog dede sa računa koji je banka prethodno isplatila na ruke hrvatske državljanke, za koju niko u porodici – nije čuo.
Stvarnost je, međutim, prilično surova – oko 168.000 eura koje je trebalo da podijeli sedam nasljednika porodice preminulog Budislava – već je otišlo u ruke žene koja je banci podnijela sudsko rješenje kojim je ona jedina nasljednica.
Problem je, međutim, što za dotičnu Sandru H, kako navodi sagovornik N1 – niko nije čuo, a i što se rješenje koje je podnijela banci, u sudskim spisima vodi na ime ostavine – sasvim drugog preminulog čovjeka.
„Ruke su nam vezane. Ja sam na sebe preuzeo da riješim ovaj problem u ime svoje braće i sestara, svoje dvije tetke i dedine supruge. Ostavinska rasprava koju smo pokrenuli još nije završena, pa nemam osnove da tužim banku da je po osnovu falsifikovanog sudskog rješenja isplatila nepoznatoj osobi dedin novac“, kaže za portal N1 Drago Sošić, šireći pred nama gomilu dokumentacije.
A sve je počelo još 2015. godine kada je preminuo njegov deda Budislav.
„Deda je ostavio svojoj supruzi ugovorom o doživotnom izdržavanju određenu imovinu i to je pred sudom završeno još 2015. godine. Mimo tog ugovora ostao je još račun u API banci, stan u jednom gradu u Srbiji i akcije firme u kojoj je deda bio direktor“, priča Drago.
Zašto se sa podjelom preostale imovine čekalo ovoliko dugo?
„Moj otac je osporavao ugovor o doživotnom izdržavanju mog dede i taj postupak je trajao. Kada je otac preminuo, moja braća, sestre i ja smo od tog postupka odustali i dogovorili se sa tetkama i dedinom ženom o podijeli preostale imovine. Ali, kada smo pokrenuli ostavinsku raspravu pred sudom u Beogradu, dočekalo nas je ovo iznenađenje“, kaže on.
Banka je, kaže, uredno dostavila sudu sudsko rješenje po kojem je, kako ističe – „isplatila neku hrvatsku državljanku Sandru H. (ime i prezime poznato redakciji) za koju niko u porodici nikada nije čuo“ i koja je, kaže Drago – u Srbiju kročila samo jednom, da bi podigla taj novac.
„API banka je dostavila sudsko rješenje po kojem je isplatila tu ženu. Problem je, međutim, što sudsko rješenje po ostavinskoj raspravi pod tim konkretnim brojem zaista i postoji i pravosnažno je, ali u njemu nije riječ o podjeli imovine mog dede Budislava, nego nekog nepoznatog Božidara. Neko je iskoristio broj pravosnažnog rješenja po okončanoj ostavini za potpuno drugog čovjeka, falsifikovao podatke i podnio to API banci na naplatu koja to rješenje, očigledno je – nije provjeravala“, kaže Drago Sošić.
Drago, inače, živi u Njemačkoj i više puta je dolazio pokušavajući da riješi problem.
„Ali, ništa ne mogu da učinim, niti bilo ko od nas nasljednika, dok se ne završi ostavinski postupak, da imam pravnosnažno sudsko rješenje da sam zakonski nasljednik. Tek tada mogu da od banke tražim svoja prava“, navodi on.
Šta kaže banka
Redakcija N1 pitala je da li su tačni navodi da je API banka novac po računu u vlasništvu preminulog Budislava Sošića u cjelosti isplatila nasljednici navedenoj u konkretnom rješenju koje pominje sagovornik, kao i da li banka generalno kod suda, odnosno notara, provjerava vjerodostojnost dostavljenih rješenja o nasljeđivanju, pogotovo kada je riječ o velikim sumama novca koje treba da se isplate nasljednicima.
Odgovor banke prenosimo u cjelini.
„API Banka uvijek postupa u najboljem interesu klijenata i provjerava vjerodostojnost ostavinskih rješenja, posebno kada su u pitanju velike sume za isplatu. O konkretnom slučaju nismo u mogućnosti da damo komentar, s obzirom da je postupak pred sudom u toku. Vjerujemo da će sve okolnosti slučaja utvrditi, u legitimnom postupku za to nadležni organi“, navedeno je u pisanom odgovoru API banke.
A šta kažu propisi
U Narodnoj banci Srbije za portal N1 objašnjavaju da nijednim zakonom nije propisana obaveza banke da vrši provjeru originalnih javnih isprava koje joj dostavljaju klijenti ili njihovi nasljednici, ali ukazuju da je rješenje o nasljeđivanju javna isprava, te da Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora za krivično djelo koje učini onaj koji napravi lažnu ili preinači pravu ispravu.
„U vezi s pitanjem da li je zakonom propisana obaveza banke da provjerava vjerodostojnost rješenja o nasljeđivanju koje joj dostavi nasljednik preminulog klijenta, obavještavamo vas da nijednim zakonom nije propisana obaveza banke da vrši provjeru originalnih javnih isprava koje joj dostavljaju klijenti ili njihovi nasljednici. Zaostavština prelazi po sili zakona na ostaviočeve nasljednike u trenutku smrti ostavioca, pa rješenje donijeto u postupku raspravljanja zaostavštine ima deklaratorni, a ne konstitutivan karakter“, navodi Narodna banka Srbije.
Izvor: N1
