Svako ko glasa za pad Vlade pod ovim okolnostima, to jest protiv Temeljnog ugovora, nanosi štetu sebi i svojoj partiji, s obzirom na to da su partije koje čine bivšu parlamentarnu većinu, kao jedan od ciljeva i imale potpisivanje Temeljnog ugovora. Smatram da neće glasati za pad Vlade, ali naravno, ne mogu biti sigurna, kazala je za „Dan“ poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović.
Demokratski front je nedavno ponudio resetovanje odnosa prethodne parlamentarne većine, koja bi, kroz model tehničke vlade, bila zadužena da organizuje parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore u jednom danu.
Paunović ističe da je SNP uvijek za dijalog.
„Mi smo od početka bili za razgovore između tadašnje parlamentarne većine. Demokrate tada nisu htjele da sjednu za sto, kada se pregovaralo u okviru bivše većine da se sastavi Vlada. I tada smo se odazivali pozivima, a i sami organizovali nekoliko sastanaka. Mi smo otvoreni za taj vid saradnje, to jest nemamo ništa protiv“, navodi ona.
Konsenzusa vodećih političkih snaga u Crnoj Gori, koji bi se pretočio u dvotrećinsku većinu za izbor čelnika tužilaštva i temeljnu promjenu izbornog zakonodavstva, još uvijek nema.
Dvotrećinska većina potrebna je da bi se promijenio Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali i da se izaberu vrhovni državni tužilac i dio članova Sudskog savjeta. Prema mišljenju sagovornice, moguće je doći do magičnog broja od 54 poslanika, neophodnog za promjene.
„Mislim da treba pokazati malo više volje i ozbiljnosti, ali i ispuniti zadatke koje smo se obavezali da ćemo ispuniti kako bi što brže ušli u Evropsku uniju (EU). To je bio i cilj ove vlade. Mislim da je lako riješiti i to, ukoliko sve partije budu pokazale volju i želju. Ja sam optimista i nadam se da će doći do dvije trećine u skupštini. To svakako treba da nam svima bude prioritet“, kazala je Paunović.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović potpisala je 25. jula Zaključak o formiranju Radne grupe za izradu Nacrta zakona o Skupštini Crne Gore.
Koordinatorka ove radne grupe je Paunović, a pored nje, članovi su Suzana Pribilović (DPS), Predrag Bulatović (DF), Momo Koprivica (Demokrate), Branka Bošnjak (PzP), Božena Jelušić (URA), Suljo Mustafić (BS), Boris Mugoša (SD), Draginja Vuksanović Stanković (SDP) i Genci Nimanbegu (Forca).
Eventualnim usvajanjem ovog akta Skupština Crne Gore će po prvi put od svog osnivanja 1905. godine, imati pravni propis koji će, u rangu zakona, definisati njeno djelovanje, funkcije i nadležnosti.
Nacrt zakona o Skupštini trebalo bi da bude završen do 15. oktobra, nakon čega bi parlament o njemu vrlo brzo mogao da se izjasni, saopštila je poslanica SNP-a.
„Svaka partija je obećavala i Zakon o Skupštini i o Vladi. Paralelno se rade oba. Održan je prvi sastanak, gdje je dogovoren način i dinamika izrade zakona, a mi imamo rok do petnaestog oktobra da taj posao i završimo. Pokazala se dobra volja na tom sastanku i nadam se da će se nastaviti bez obzira na dešavanja sa Vladom. Ima dosta predloga koji dolaze od strane više organizacija. Mi ćemo to sve uvažiti. Dogovorili smo se da sve bude javno i transparentno. Neke sjednice ćemo otvoriti za javnost, kada budemo blizu rješenja. Svakako, nakon svakog sastanka ćemo obavještavati javnost o preduzetim koracima. Nadam se saradnji od strane svih, ali i ukoliko ne bude razumijevanja od onih koji su podnijeli inicijativu za pad Vlade, imaćemo kvorum. Nacrt zakona ćemo svakako završiti i predati ga u proceduru. Imaćemo sastanak u septembru, jer je dogovor da u avgustu svi pročitaju i poslanički klubovi pošalju svoje predloge“, zaključila je Paunović.
„Izborna reforma se nije desila zbog nedostatka političke volje i ozbiljnosti da se shvati značaj reforme. Da je bilo iskrene volje da se dođe do reforme, došlo bi. Ja ne vidim nikakvu prepreku da dođe do izborne reforme. Skupština je funkcionisala i kada je Vlada pala, pa i odbori mogu u svakom slučaju funkcionisati“, navodi Paunović.
