”Please Kill Me”: Necenzurisana istorija panka – Nenad Baraković

„Rokenrol je tako veličanstven, ljudi bi trebalo da počnu da umiru za njega. Ne razumeš. Muzika ti je vratila ritam da bi mogao da sanjaš. Čitava generacija se vozi na fender basu… Ljudi jednostavno moraju da umiru za muziku. Ljudi umiru za sve drugo. Zašto ne bi umirali i za muziku? Umri za nju. Zar to nije lepo? Zar ne bi želeo da umreš za nešto lepo?

Možda bi trebalo ja da umrem. Na kraju krajeva, svi veliki bluz pevači su umrli. Ali sada život postaje sve bolji. Ne želim da umrem. Zar ne“- Lu Rid

Knjiga „Please Kill Me“, necenzurisana usmena istorija panka, izašla je 1996. godine, a napisali su je Legs Meknil i Džilijan Mekejn. Krajem 2023. godine se pojavila na našem jeziku u izdanju izdavačke kuće Mascom. Ovo je zaista usmena istorija pank pokreta, za njene potrebe je urađeno preko hiljadu intervjua; počevši sa Lu Ridom, Igi Popom, Ramonsima, Debi Hari i ostalih zvezda pa sve do njihovih dragih prijatelja, sujetnih prijatelja, njihovim šemama, fanovima, muškim prostitutkama, tranvestitima, konkurenata iz nepoznatih bendova, uličarima, dilerima, robijašima i narkomanima. Ovo je knjiga o tome kako je stotinak ljudi uticalo na globalnu svetsku popularnu kulturu i zauvek je promenila.

Piše: Nenad Baraković

Amerika, kraj šezdesetih godina. Amerika, tradicionalna. Amerika, dosadna. Amerika, konzervativna. Amerika, nezgodna. Nezgodna za neprilagođene i devijantne mlade autsajdere koji beže sa periferije u Njujork kako bi se utopili u okeane miliona ljudi i kako bi postali nevidljivi s obzirom da su u svojim konzervativnim sredinama iskakali iz ustaljenih šina američkog sna kako bi prekinuli beskrajni tok ličnih dosada i frustracija.

Sve počinje da se dešava razdvajanjem hipi pokreta na dva tabora, jednog koji je postao komercijalan, zarađuje milione dolara, postaje siguran posao izdavačkim kućama a kao odgovor na to se dešava nešto što akteri knjige nazivaju lumperhipi pokret, radikalani nepodnošljiv za mejnstrim. Ipak, konzervatizam ne može toliko lako da izađe iz pojedinaca, pa čak i iz onih koji pokreću radikalnu revoluciju koja je u suprotnosti od onoga što oni zaista žive, te jedan bend živi u komuni, svira, opija se, konzumira droge, poziva na promene, odlazi na koncerte dok njihove žene ostaju u komuni, imaju zabranu izlazaka, peru veš, spremaju bendu klopu i tu su u svrsi njihovih služavki i robinja Koji bend? Bend koji je svirao 1968. godine na konvenciji Demokratske stranke. Koji bend? Saznaćete u knjizi.

Kao prapočetak panka navode se prvi radovi Lu Rida, njegovog upoznavanja sa Niko, tačnije nastankom grupe Velvet Andergraund, njihovo poznanstvo sa Endi Vorholom u šta se sve uključuje i Teatar apsurda, Džona Vakara, teatar u kojem ne glume glumci, nego autentični gejevi, tranvestiti među kojima se nalazi i tada nepoznata pesnikinja Peti Smit. Otkrićete i značaj ovog pokreta, tačnije jednog modnog detalja koji je zahvaljujući upravo ovom Teatru apsurda postala neizostavna stavka pri odevanju svakog tada glem rok benda.

Negiranje Dorsa i svega što je imalo veze sa tadašnjom pop kulturom najbolje se obrazuje kroz citat: ,,I šta se dogodi ako se ugojiš kao Morison? Ne izgledaš više dobro u toj odeći. Postaješ debeli, mlohavi alkos.“ Takođe, tu su osvrti i na Dejvid Bouvija i njegovi prvi koncert u Americi koji je okarakterisan kao dosadan folk koncert, i da zapravo tek provodeći vreme sa ekipom iz Njujorka odlazi u Englesku i postaje Zigi Stardast, zahvaljujući utiscima koje je stekao boraveći u SAD, ali i gledajući Teatar Apsurda kada su došli u London.

Knjiga uverljivo vozi kroz epohe i godine, tako da ćete na početku npr. svedočiti mladom Lu Ridu, punom ambicija dok ćete ga na pola knjige već videti kao umornog starca koji je na koncertu Ramonsa i smeje im se jer ne mogu da odsviraju ni jednu pesmu na koncertu.

Takođe, prisustvovaćete prvim koncertima grupe Studžis na kojima Igi Pop ne može da izađe na binu, a kada izađe povraća po publici, pada na binu, valja se u staklu, i tako bezbroj puta dok ne završi na psihijatriji.

U knjizi postoji i tzv. tabloidnih momenata, tj. tabloidnih svedočenja te ćete saznati sa kim je spavala Niko – pa zauzvrat dobila dve pesme, i šta je to Oliver Stound slagao u filmu o Dorsima, tačnije u sceni upoznavanja Morisona i Niko. Koji to svetski poznati glumac nije priznao dete sa Niko, i ako je identičan njemu?

„Please kill me“ je bio i na licu mesta kada se otvarao CBGB, kluba koji je trebao da bude namenjen za sviranje kantri muzike, a završio je tako što su u njemu svakodnevno imali koncerte grupa Televižn, vlasniku cuga, a bendu karte. Ostatak je istorija, takođe detaljno opisana u knjizi.

Proći ćete kroz ulice Njujorka gde Didi Ramon radi kao muška prostitutka, u njegovoj blizini živi i Džoni Ramon, dok se okolo šunja i Džoi Ramon, koji je posle izlaska iz ludnice živeo u kevinom ateljeu jer je bio izbačen iz gajbe.

Prisustvovaćete i velikom okršaju Igi Popa sa jednom moto bandom, koja je gotovo filmski opisana, a zapravo sve to je i zabeleženo 1974. godine na živom albumu benda Studžis.

Debi Hari će posvedočiti da se na ulicama Njujorka u jednom momentu pojavio Malkolm Meklaren, neizostavni čovek kada je u pitanju pank muzika, prodavajući razne krpice koje tada nisu mogle da se pronađu u Americi, dok će sam Meklaren svedočiti o tome da je čitav prototip izgleda za pank u Engleskoj uzeo od jednog muzičara iz Amerike kojem je i poklonio odelo, a kada se vratio u Englesku Seks Pistolsima poručio da na kontu njegove pesme naprave englesku verzije iste. Tako je nastala Pretty Vacant.

Dok Njujork odiše scenama kao iz filmova Ponoćni Kauboj i Taksista, u Masačusetsu Legs Meknil zajedno sa dva prijatelja, ne znajući šta se dešava u Njujorku, ne znajući da postoji CBGB, čitavo leto pije, duva, sluša grupu Diktejtors i sanja o tome da pokrene časopis. Koji će se nazvati kako? Pa pank, naravno. Reč koju su upotrebili funkcioniše i do današnjih dana, i ako u početku nije bila prihvaćena s obzirom da je nekima zvučalo kao: ,,naziv za nečiju mušku kučkicu kada si u zatvoru, a kada si muška kučkica u zatvoru, to nikako nije dobro.“ Entuzijasti iz Masačusetsa takođe pale za Njujork, postaju deo scene, uspevaju da urade intervju sa Lu Ridom na koncertu Ramonsa i oblepljuju plakatima Njujork na kojima je pisalo ,,Pank, uskoro u vašem gradu!“

Na otprilike 400 stranica knjige susrešćete se, ako volite pank-rok, sa idolima iz svoje mladosti onakvim kakvima ih nikada niste zamišljali. Gotovo do toga da gledate bukvalno disfunkcionalne imbecil koji ne mogu da funkcionišu u društvu i sistemu, čije se ploče ne prodaju, koji imaju problemama sa drogom, zakonom, sistemom – ali ipak sa svojim talentom uspevaju da zalude, sada se već može reći i čitavu planetu. I ako je izašla gotovo pre 30 godina, na našem prevodu je tek od skoro, pa se može govoriti i o tome da je narativni tok ove knjige, u kojem imamo i rokenrol zvezde i autsajdere upravo iz tog razloga objektivna jer iz više perspektiva sagledava situaciju, te se na kraju može izvući šira slika čitavog konteksta i duha vremena o kojoj je pisano u ovoj knjizi.

Tople preporuke, a kakve bi druge bile.

Subscribe
Notify of
guest
Nije obavezno
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments

Pratite PRESS online portal na Facebook-u.

Marketing

Sve informacije vezane za oglašavanje na našem sajtu možete dobiti putem email-a: marketing@press.co.me

 

PRIJAVI PROBLEM!

Uređivački tim Press Onlin Portal-a garantuje anonimnost svima koji prijave problem i obavezuje se da će po važećem “Zakonu o zaštiti podataka i ličnosti” štititi izvor.

Prioritet će imati prijave za nezakonite procedure javnih tendera.