Crna Gora u naredne dvije godine može da računa na više od 400 miliona eura iz evropskih fondova, no prethodno će morati da ispuni određene uslove vezane za regionalno tržište i privikavanje na stroge standarde Brisela, saopštili su gosti emisije “Okvir”. Najveći problem je što u ovom trenutku naša država nema dovoljno stručnog kadra koji bi kvalitetno pripremao projekte kako bi povukli taj novac. Uzrok tome, kako ocjenjuju je i u partijskom zapošljavanju zbog čega stručni kadar najčešće odlazi.
“Kada Evropska unija želi da se dodatno zaduži da pomogne Zapadnom Balkanu, kao što sad pomaže intenzivno recimo Ukrajini, ali i drugim zemljama kao Moldaviji, znači da će od nas dosta i tražiti”, kazala je profesorica Gordana Đurović.
“Ključna stvar će se, mislim, ticati infrastrukturnih projekata. Jer od tih šest milijardi eura, tri milijarde eura će ići upravo Zapadno-Balkanskom investicionom okviru”, kazao je Marko Sošić iz Institut Alternativa.
“Ovo što se nudi taj plan rasta, to su zaista dodatna sredstva i negdje ih i mi vidimo kao kompenzaciju za ono što su troškovi reformi, dakle ključne reforme koje prate proces pristupanja. Činjenica je da jesu skupe, jesu zahtjevne u različitim oblastima i negdje ono što je namjera Evropske unije je da nam na ovaj način nadoknadi to što će biti potencijalno troškovi”, istakao je Bojan Vujović, direktor Direktorata za evropske fondove.
