Još 2007. Holandija je prvi put navedena kao najbolji primjer prosperiteta u djetinjstvu. Godine 2013. objavljen je izvještaj UNICEF-a koji je holandsku djecu proglasio najsrećnijom na svijetu.
Od tada je Holandija uvijek bila u vrhu, uz Dansku i Norvešku. Nekoliko drugih organizacija, uključujući Akcionu grupu za siromaštvo djece i Svjetski ekonomski forum, takođe su rangirale holandsku djecu na nevjerovatno visoko mjesto u ličnoj sreći.
Kako tačno holandski roditelji odgajaju najsrećniju djecu na svetu? Postoji šest pravila kojih se dosljedno pridržavaju.
Bebe dovoljno spavaju
Studija objavljena u European Journal of Developmental Psychology ispitivala je razlike između američkih i holandskih beba.
“Holandske bebe se smiju i vole da ih se maze više od svojih američkih vršnjaka”, zaključili su istraživači 2013. godine.
Prema studiji, relativno mirno ponašanje holandskih beba je djelimično posljedica regulisanog rasporeda spavanja i aktivnosti nižeg intenziteta. Poznato je da američki roditelji naglašavaju važnost stimulacije, izlažući svoju djecu širokom spektru novih iskustava.
S druge strane, holandski roditelji se fokusiraju na svakodnevne aktivnosti kod kuće. Mnogo pažnje posvećuju odmoru i ne pristaju na kompromise kada je spavanje u pitanju. Vjeruju da dobro naspavane bebe omogućavaju dobro naspavane roditelje. Istraživanja su pokazala da Holanđani u prosjeku spavaju više nego bilo ko drugi na svijetu – ukupno osam sati i 12 minuta svake noći.
Djeca provode više vremena sa oba roditelja
Holandska vlada je 1996. godine dala zaposlenima sa skraćenim radnim vremenom ista prava kao i zaposlenima sa punim radnim vremenom, doprinoseći boljoj ravnoteži između posla i privatnog života. Kultura rada sa skraćenim radnim vremenom je još jedan razlog zašto su ovde svi toliko srećniji. Sa 29-časovnom radnom nedjeljom, Holandija ima najkraću radnu nedelju na svijetu, prema studiji OECD-a iz 2018.
Skoro polovina odrasle populacije Holandije radi sa skraćenim radnim vremenom, pri čemu 26,8% muškaraca radi manje od 36 sati nedeljno i 75% žena radi skraćeno radno vrijeme – u svim sektorima, od nekvalifikovanih radnika do profesionalaca.
Kao i žene, i muškarci u Holandiji svoj posao obave za četiri dana. To im omogućava da barem jedan dan u nedelji posvete vremenu sa svojom djecom. Ovo slobodno vrijeme se često naziva „Papadag“, što znači “Dan za tate”.
Djeca osjećaju manji pritisak da budu bolji u školi
U Holandiji nije sve u visokim ocjenama, elitnim školama i fakultetima. Obrazovanje se posmatra kao put ka blagostanju i ličnom razvoju djeteta.
U Holandiji vam nisu potrebne posebne ocjene da biste ušli u većinu programa visokog obrazovanja – sve što vam je potrebno je da položite ispite u srednjoj školi.
“Ovdašnje škole ulažu više energije u motivaciju nego na postignuće. Uspjeh je ono na šta se francuske i engleske škole fokusiraju, ali naše istraživanje je pokazalo da su društvene vještine ključne za sreću. One su mnogo važnije od nečijeg koeficijenta inteligencije”, rekla je ona. Rut Venhoven, profesorka na Univerzitetu Erazmus u Roterdamu.
Djeca se podstiču da izraze svoje mišljenje
Svako u porodici, pa i najmlađi, ima svoje mišljenje. Roditeljstvo u dogovoru može biti iscrpljujuće jer testira naše strpljenje. Ali kada pustite dijete da pregovara, učite ga kako da postavi sopstvene granice. To je vještina koja će svima koristiti kada odrastu.
Djeca jedu hagelslag za doručak
Čokolada za dobro jutro? Holanđani kažu da. U ovoj zemlji doručak je hagelslag ili čokoladna mrvice, ali iza toga se krije dublje značenje.
Sjedenje za stolom kao porodica, posebno prije početka dana, rutina je koja u suštini definiše holandski porodični život. Porodica ne počinje da jede dok svi, uključujući i djecu, ne budu za stolom. To je znak poštovanja.
Prema najnovijem izvještaju UNICEF-a, 85 odsto holandske djece između 11 i 15 godina reklo je da doručkuje sa svojom porodicom svaki dan. Doručak sa porodicom povezan je sa boljim školskim uspjehom i smanjenim problemima u ponašanju, a istraživanje je takođe otkrilo da promoviše porodično povezivanje i zdrav razvoj identiteta.
Djeca se podstiču da voze bicikl
Holanđani nisu ljubitelji automobila. Zahvaljujući ravnom terenu i mreži biciklističkih staza, biciklizam je najpraktičniji i najefikasniji način putovanja. Čak i kada pada kiša ili vjetar, roditelji oblače sebe i svoju djecu u toplu, vodootpornu odjeću i čizme i sednu na bicikl.
Vožnja bicikla po svim vremenskim prilikama je zaista iskustvo za izgradnju karaktera. Djeca se podstiču da voze bicikl svuda i po svim vremenskim uslovima jer ih to uči odlučnosti. Uči ih da život nije uvijek sunčan i pun duga. Uče da se suoče sa kišom. Uče da ne odustaju.
Izvor: B92
