Nacionalna anketa sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama ukazuje da je iskrenost u poštovanju mjera u prve dvije godine pandemije kovida 19 bila na prilično niskom nivou.
Nešto više od 40 odsto od 1.733 odrasla ispitanika priznalo je da je prekršilo pravila karantina ili prećutalo da ne preduzimaju preventivne mjere kako bi smanjili širenje virusa.
Četvrtina ispitanika rekla je nekome sa kim su bili u kontaktu – ili namjeravaju da budu – da preduzimaju više mjera predostrožnosti kako bi izbjegli zarazu SARS-KoV-2 nego što su to stvarno činili.
Pored toga, 22,5 odsto priznalo je da je prekršilo pravila karantina, a 21 odsto izbjegavalo je testiranje na kovid 19 čak i kada su sumnjali da ga možda imaju.
Prilikom ulaska u ordinaciju, 20 odsto onih anketiranih reklo je da su propustili da navedu da li misle da imaju ili znaju da imaju virus.
Zašto nisu htjeli da kažu istinu
Postoji više razloga koje su ispitanici naveli zašto su bili neiskreni i nisu poštovali mjere.
Neki su prosto željeli da „normalno“ žive. Drugi su pak, smatrali da imaju pravo da se ponašaju po svom slobodnom nahođenju ili su smatrali da su podaci o njihovom zdravstvenom stanju njihova privatna stvar.
Mnogi su naveli da su se pridržavali uputstava neke javne ličnosti kojoj vjeruju, bilo da je u pitanju političar, naučnik, voditelj vijesti ili slavna ličnost.
Kada su zahtjevi za vakcinacijom kasnije uvedeni u većini američkih država i u preduzećima, mnogi ispitanici su priznali da su lagali o svom vakcinalnom statusu.
Kao razloge za ovo su navodili: „Nisam vjerovao da kovid 19 postoji“, „Nisam mislio da je kovid 19 tako opasan“, „Nisam želio da neko sudi ili misli loše o meni“ i „Zato jer mi je bilo potrebno kako bih mogao da pohađam nastavu na fakultetu“.
Ako polovina laže, onda mjere ne pomažu
„Pojedini ljudi misle da ako jednom ili dvaptut slažu o svom statusu u pogledu kovida 19 da to nije ništa strašno“, navodi dr Andžela Fagerlin koja se bavi javinim zdravstvom na Univerzitetu Juta.
„Ali ako, kao što naša studija pokazuje, skoro polovina nas to radi, to je značajan problem koji doprinosi produženju pandemije“.
Cilj ankete je bio da se otkrije u čemu su možda Sjedinjene Države pogriješile kada je riječ o suočavanju sa pandemijom kovida 19, a jedan od autora, Alister Torp, u video-snimku u kome objašnjava rezultate studije, navodi da postoje sistemski faktori koji utiču na nepoštenje i neusaglašenost u javnosti.
Pandemija kovida pokazala je svijetu koliko je važno sprovesti jasne, dosledne i ostvarive mjere javnog zdravlja. Takođe je neophodno osigurati da javnost razumije posljedice ako se ove mjere ne poštuju.
Na Novom Zelandu, na primjer, onlajn anketa objavljena prošle godine pokazala je da je super-strogo zaključavanje dalo mnogim ljudima veći osjećaj pozitivnog mentalnog zdravlja.
Duh zajednice i kohezija pokazani tokom ovih teških vremena pružali su ljudima mogućnost oslobađanja od stresa. Čini se da je preduzimanje mjera za smanjenje širenja koronavirusa javnosti dalo veći osjećaj kontrole.
„Ovo obrazloženje naglašava ključnu ulogu jasnih vladinih poruka“, navode istraživači novozelandskog istraživanja.
„Vlada Novog Zelanda je svakodnevno dostavljala ažurirane informacije o broju slučajeva, oporavku i testiranju; visoka transparentnost je dobila međunarodno priznanje“.
Konfuzne mjere
Američka vlada se po izbijanju pandemije koronavirusa ponašala na sasvim drugačiji način. Trampova administracija je 3. februara 2020. proglasila vanredno stanje u oblasti javnog zdravlja. Do 13. marta, širenje novog koronavirusa je proglašeno za vanrednu situaciju u zemlji i uvedena je zabrana putovanja za nerezidente koji lete iz Evrope.
Dva mjeseca, od kraja aprila do kraja juna, Radna grupa Bijele kuće za koronavirus nije održala konferenciju za novinare.
U tom periodu, uvođenje obaveznog testiranja i karantina je prepušteno administracijama pojedinačnih država, a u mnogim slučajevima naredbe o ostanku kod kuće bile su prije sugestija, a ne obaveza.
Jedan od najvećih problema bio je nedostatak finansijske pomoći za one koji nisu mogli da rade od kuće. Poslodavci u Sjedinjenim Državama, takođe, nisu bili dužni da plate bolovanje, zbog čega su mnogi zaraženi morali da idu na posao kako bi dobili platu.
Pod ovim uslovima, nepriznavanje da su pozitivni na kovid sigurno nije bilo uzrokovano nedostatkom brige za druge ili borbe za lične slobode.
Na primjer, 38 procenata ispitanika reklo je da ne mogu da izostanu s posla da bi ostali u karantinu. Isto tako, 33 procenta ispitanika reklo je da je prekršilo karantin jer su bili zbunjeni pravilima vezanim za kontakte sa drugim ljudima.
Zašto su ovi rezultati važni
Činjenica da mnogi ispitanici nisu smatrali da je kovid teška bolest takođe ukazuje na prekid komunikacije između stručnjaka i javnosti koji svakako treba ukloniti u nekim sličnim situacijama u budućnosti.
Uzorak koji je obuhvaćen anketom nije u potpunosti reprezentativan za cijelu teritoriju Sjedinjenih Država, ali je jedan od najvećih na kome je sprovedeno istraživanje na ovu temu do sada. Naravno, postavlja se i pitanje koliko se može vjerovati ispitanicima u anketi koji već priznaju da su lagali i u prošlosti, ali nalazi upućuju da je iskrenost ozbiljan izazov za javno zdravlje za šta bi trebalo da se nađe rješenje kako u Americi, tako i u drugim zemljama.
„Takođe se naglašava važnost da zvaničnici javnog zdravlja, kreatori politike i medijske ličnosti razvijaju povjerenje i angažuju se u mjerama javnog zdravlja kako bi se smanjila pojava, a samim tim i uticaj, lažnog predstavljanja i nepridržavanja mjera“, zaključuje istraživački tim.
Izvor: RTS, SCIENCE ALERT
