Nevladina organizacija (NVO) Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dostaviće Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju koju je dobila od “zviždača” i po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da bi se utvrdilo da li su prilikom prodaje takozvanih stanova solidarnosti, koje je gradio Crnogorski fond za solidarno stambenu izgradnju (CFSSI), počinjena pojedina krivična djela iz privrednog poslovanja.
Iz te NVO za “Dan” su kazali da su pripremili inicijativu za novu vladu, kojom traže da država pomogne socijalno ugrožene građane kojima je CFSSI svojevremeno u Podgorici i još nekoliko gradova prodavao stanove po, kako su ocijenili, zelenaškim uslovima, a u okviru projekta godinama predstavljanog kao “Stanovi solidarnosti”.
CFSSI je u više gradova gradio stanove koje je prodavao po nižoj cijeni jer su država ili lokalne samouprave pomagale tako što su obezbjeđivale lokaciju, ili oslobađale od plaćanja komunalnih naknada, što je vodilo tome da je prodaja stanova trebalo da bude po nižim cijenama od tržišne, jer je CFSSI kao investitor imao niže troškove za gradnju takvih stambenih zgrada. Prema prijavi građana ASP, od više kupaca tih stanova u Podgorici, na Starom aerodromu, proizilazi da su pojedini radnici koji su dobili stanove bili vlasnici zemljišta na kojoj je zgrada sagrađena jer su radili u nekadašnjoj podgoričkoj firmi, koja je propala tokom tranzicije. CFSSI, iza kojeg stoji Savez sindikata Crne Gore, a Vlada je takođe jedan od osnivača, sa kupcima je prvo zaključivao predugovore o kupoprodaji stana, a zatim ugovore o zakupu stana, a ne kupoprodajne ugovore – objašnjavaju iz ASP.
Primjer jednog predugovora o kupoprodaji stana iz 2009. godine, koji je u posjedu ASP, pokazuje da je kupac (u tom trenutku nezaposleno lice, a bio je jedan od vlasnika parcele gdje je sagrađena zgrada, kao nekadašnji radnik jedne podgoričke kompanije) dobio stan od 45 kvadrata sa drvarnicom u podrumu od pet kvadrata, za ukupno 29.500 eura, koje treba da plati za 10 godina.
– To znači da je kvadrat te 2009. godine koštao čak 590 eura, iako se radilo o takozvanim stanovima solidarnosti, a posebno je nevjerovatno da su kupcima prodavane drvarnice u podrumima. Jedan od kupaca u prijavi ASP ukazuje da su bili primorani da odmah potpišu ugovore o zakupu stanova, jer bi u suprotnom CFSSI preprodao te stanove i oni bi ostali bez krova nad glavom. Njegov ugovor o zakupu predvidio je cijenu zakupnine od još 1.800 eura, koja treba da bude plaćena u dvije rate, prva odmah po zaključenju ugovora o zakupu, a druga za nekoliko mjeseci. Po ulasku u stan, taj kupac se suočio sa nizom problema, poput prokišnjavanja u dnevnom boravku, oštećenja parketa i zida, a time i sa nemogućnošću da koristi stan na potpun način, što je ukazivalo da je zgrada izgrađena nekvalitetno. On je potom postao penzioner sa 175 eura mjesečne penzije i uskoro se suočio sa nemogućnošću da otplaćuje stan – ukazali su iz te NVO.
Iz Akcije za socijalnu pravdu objašnjavaju da je taj kupac, nakon što je bio utužen od CFSSI pod prijetnjom iseljenja iz stana i pošto je izgubio sudski spor, bio prinuđen da potpiše ugovor o poravnanju, kojim je cijena stana uvećana na 35.300 eura, pa je kvadrat bio još skuplji u odnosu na prvobitno ugovorenu cijenu.
– Ovaj primjer SOS prijave i još slučajeva na ovaj način kupljenih stanova u Podgorici, na istoj lokaciji na Starom aerodromu, poslužili su ASP-u da zatraži dokumentaciju od Generalnog sekretarijata i nekoliko vladinih resora, jer je bivša DPS vlada 2019. godine dala saglasnost da se 1,5 miliona eura iz tekuće budžetske rezerve prenese Holandskom međunarodnom garantnom fondu za stanovanje, po osnovu duga CFSSI za gradnju stanova – objasnili su iz te organizacije.
Vlada je juče objavila dio dokumentacije o tome, koja potvrđuje ove navode.
Naime, Vlada je tada zadužila ministarstva održivog razvoja i rada i socijalnog staranja, kao i Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, da se pronađe model za pomoć radnicima i penzionerima ili socijalno ugroženima koji ne mogu da otplaćuju rate, ali podaci koje je ASP dobila od tih organa pokazuju da u praksi ništa nije preduzeto.
– U isto vrijeme, Ministarstvo finansija nije odgovorilo na zahtjev ASP da dostavi podatke o prenosu novca iz trezora i da li je CFSSI u međuvremenu Vladi vratio dug od 1,5 miliona eura – napominju iz ASP.
