U Rusiji su protekle nedjelje, od 15. do 17. marta, održani predsjednički izbori. Na njima je ubjedljivu pobjedu, među još tri kandidata, odnio Vladimir Putin, koji je osvojio 87 odsto, odnosno oko 76 miliona glasova.
Iz tog razloga smo kontaktirali direktoricu Centra za geostrateške studije iz Beograda, Draganu Trifković, koja se trenutno nalazi u Moskvi, da nam prenese svoje utiske, stavove i mišljenja o ovom izbornom procesu koji je, sa izuzetnom pažnjom, pratio cijeli svijet.
Naime, Trifković je imala priliku da kao međunarodni posmatrač, po četvrti put, nadgleda izbore u Rusiji.
„Imala sam mogućnost po četvrti put da nadgledam izbore u Rusiji i smatram da više nego dobar rezultat koji je Vladimir Putin postigao na upravo završenim predsedničkim izborima nije neočekivan“, kazala je, odmah na početku razgovora za PRESS, Trifković.
Tome, kako kaže, treba dodati i rekordnu izlaznost što, smatra ona, upućuje na činjenicu da su građani Ruske Federacije bili svjesni važnosti ovih predsjedničkih izbora.
„To sam mogla da čujem i od samih glasača na izbornim jedinicama koji su smatrali da su izbori važni za budućnost njihove zemlje, posebno u uslovima kada se protiv Rusije vodi specijalni rat“, izjavila je Trifković.
„Putin ima ogromnu podršku zbog očuvanja državnih i nacionalnih interesa države i njenog suvereniteta”
Atmosfera na izbornim mjestima bila je, slikovito opisuje ona, praznična.
Trifković, stoga, tvrdi da su izbori prošli u najboljem redu, kao i da su održani u skladu sa visokim demokratskim standardima.
„Rusija već godinama u kontinuitetu unapređuje izborni sistem i on je sada daleko ispred mnogih država, posebno onih koje pokušavaju da monopolizuju demokratiju. Njega odlikuje profesionalnost, visoka transparentnost, prilagođenost biračima što podrazmeva dobru koordinisanost svih institucija koje međusobno sarađuju u realizaciji izbora“, mišljenja je Trifković.
Ona je, u sklopu nadgledanja izbornog pocesa, posjetila Centar upravljanja, Centar za nadzor izbora, Društvenu palatu, Centralnu izbornu komisiju i Pres centar u Republici Baškiriji koji, kako je rekla, uz pomoć savremenih tehnoloških sistema razvijaju saradnju i koordinaciju.
„Ovakav obrazac funkcioniše i u drugim republikama i regionima Ruske Federacije, što sam imala prilike da vidim kada sam nadgledala izbore na Krimu, u Sibiru, Donbasu”, smatra Trifković
Vladimir Putin je, naglašava ona, osvojio preko 87% glasova i „time je ostvario ubjedljivu pobedu što samo govori o tome da mudra politika koju vodi ima ogromnu podršku“.
„Ovo je posebno značajno u svetlu krize političkog sistema na Zapadu koji pokušava da sopstvene probleme rešava na račun drugih. Pokazalo se da su precenili svoje mogućnosti i da nisu ostvarili planove da destabilizuju Rusiju putem konflikta u Ukrajini, podstrekivanjem subverzivnih dejstava, uvođenjem restriktivnih mera i medijskim manipulacijama. Predsednik Putin ima ogromnu podršku zbog toga što se njegova politika zasniva na očuvanju državnih i nacionalnih interesa države i njenog suvereniteta“, ispričala je ona.
To je, smatra Trifković, dijametralno suprotna politika od one koja se vodila prije dolaska na vlast Vladimira Putina kada je Rusija, dodaje ona, pristajala na kompromise sa Zapadom i činila ustupke što se, decidna je, pokazalo katastrofalnom greškom.
„Potrebno je istaći da je sadašnja politika koju vodi predsednik Putin dovela do povratka suvereniteta, dostojanstva kao i državnih resursa koji su bili otuđeni preko oligarhije koju je podržavao Zapad. Na unutrašnjem planu politika Putina vodi ka koheziji društva što je važno za odbranu države i to je sada uočljivo u Rusiji kao jedan krajnje pozitvan trend. Na spoljnom planu ona vodi ka podizanju ugleda Rusije i stvarnju novih geopolitičkih okolnosti“, naglašava direktorica Centra za geostrateške studije iz Beograda.
„Reizbor Putina garant da će Rusija nastaviti putem koji je izabrala”
Iz tog razloga rezultat izbora za nju nije iznenađujući, „jer Vladimir Putin jeste autentični predstavnik interesa apsolutne većine građana ove mnogonacionalne države“.
Reizbor Putina na funkciju predsednika je, istakla je Trifković, garant toga da će Rusija nastaviti putem koji je izabrala i koji, podvlači ona, podržava apsolutna većina stanovnika ove države.
„Na unutrašnjem planu ona će voditi ka daljem jačanju institucija, jačanju domaće privrede, razvoju strateških nacionalnih projekata, energičnoj borbi protiv korupcije i smeni elita. Na međunarodnom planu vodiće ka razvoju i jačanju alternativnih multipolarnih centara moći kao što su BRIKS i ŠOS, razvoju međunarodnih odnosa zasnovanih na međusobnom uvažavanju, ostvarivanju novog kolektivnog dogovora o bezbednosti“, pojašnjava ona.
Kada govorimo o ratnim sukobima, Trifković nam je kazala da je neophodno istaći da se trenutno vode brojni konflikti u raznim djelovima svijeta, te da su oni posljedica „slabljenja uticaja kolektivnog Zapada, odnosno pokušaja Zapada da putem širenja konflikata zadrži centralno mesto u svetskoj arhitekturi moći ili globalnom upravljanju“.
„Mislim da je Rusija izvukla istorijske pouke i da je u savezništvu sa drugim državama koje ne pripadaju kolektivnom Zapadu, a čine više od polovine čovečanstva, pokrenula istorijski važne procese koji će dovesti do potpuno novog svetskog sistema nakon viševekovne dominacije Zapada. U tom smislu ni Rusiji ni Kini, koje čine jezgro savezništva za alternativu, ne odgovaraju ratni sukobi i one imaju interesa da ih spreče kako bi se nove integracije, ekonomski, energetski i bezbednosni planovi ostvarili“, navodi Trifković.
Prema njenim riječima, dalji svjetski procesi vodiće ka dezintegraciji NATO što će, stava je ona, vjerovatno dovesti do novog dogovora o bezbjednosti između SAD i Rusije na bazi ruskih zahtjeva da se NATO infrastruktura povuče u one okvire u kojima je bila 1996. godine, i da SAD povuku nuklearno naoružanje iz Evrope.
„Od ključne važnosti je da se izbegne sukob širih razmera u Evropi koji bi mogao da dovede i do upotrebe nuklearnog naoružanja“, upozorava ona.
Trifković je ponovila i da je ključno da se izbjegnu „destabilizujući uticaji Zapada i da se Balkan priključi procesima koji vode ka stvaranju novog međunarodnog dogovora“.
„To konkretno znači da unutar Balkana treba da se stvore alternativne veze koje se ne baziraju na Zapadom određenim pravilima kao što su EU, NATO, Open Balkan i sl. Regionalna saradnja treba da se bazira na razvoju i uvažavanju međusobnih interesa, a jezgro treba da čine Srbija, Bugarska i Grčka kao vodeće države ovog regiona“, zaključila je, u razgovoru za PRESS ekskluzivno iz Moskve, direktorica Centra za geostrateške studije iz Beograda, Dragana Trifković.
Autor: Milovan Marković