Primjena novih zakona o medijima i audiovizualnim uslugama predstavlja snažan odgovor na širenje govora mržnje, osiguravajući hitne sudskih postupke i jačajući ulogu regulatornih tijela i samoregulacije, saopštila je ministarka kulture i medija, Tamara Vujović.
Ona je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, istakla da resor na čijem je čelu naglašava važnost zajedničke borbe protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije u razvijanju društva u kojem ćemo imamo nultu toleranciju na govor mržnje.
„Govor mržnje narušava osnovne principe ljudskih prava, slobode i dostojanstva, te stoga zahtijeva našu kolektivnu akciju i posvećenost. Prepoznajemo ovaj rastući toksični fenomen, koji truje našu svakodnevnicu i kontaminira duh, i odgovornim politikama radimo na tome da mu naši građani što manje budu izloženi“, istakla je Vujović.
Rekla je da Medijska strategija i novi Zakon o medijima i audio vizuelnim uslugama daju snažan odgovor na govor mržnje.
„Zakonom o medijima omogućen je hitan sudski postupak zbog širenja mržnje prema svim zajednicama, ne samo prema manjinskim narodima kao i hitan sudski postupak zbog širenja mržnje i na osnovu zahtjeva stranke koja traži zaštitu posebnih prava, a ne samo na osnovu zahtjeva tužioca“, navela je Vujović.
Ukazala je da novi zakoni jačaju ulogu regulatornog tijela i samoregulacije u medijima, koji su i prepoznati kao ključni akteri koji mogu korigovati medijsko okruženje u kojem nastaje i širi se govor mržnje.
„Da bi oni obavljali svoju punu funkciju potrebni su nam edukovani i osnaženi građani koji će se aktivno uključiti u borbu protiv govora mržnje kroz prijavljivanje slučajeva govora mržnje. Pored medija, govor mržnje svoj najveći poligon za širenje nalazi na društvenim mrežama. Zato su nam potrebni medijski pismeni građani, odgovorni političari, vladin i nevladin sektor koji širi pozitivne poruke, promoviše edukativne programe i kampanje“, rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, zato je Medijskom strategijom 2023-2027 predviđeno osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, onlajn uznemiravanja i dezinformacija u Crnoj Gori.
„Cilj je formiranje novog institucionalnog tijela koje će javno ukazivati na autore i prenosioce dezinformacija i govora mržnje. Planira se saradnja sa Univerzitetom, nevladinim organizacijama, globalnim internet kompanijama i društvenim mrežama kako bi se našao najbolji način rada tog tijela, definisala odgovornost za plasiranje ovakvih sadržaja. Ključna uloga mreže će biti da osnaži slobodno i profesionalno novinarstvo i informiše javnost o onima koji šire loš sadržaj“, istakla je Vujović.
Ona je kazala kako ohrabruju nedavna iskustva gdje je očigledna brza reakcija i proaktivnost u postupanju nadležnih organa na pojavu eventualno nedozvoljenih sadržaja.
“Takođe, i reakcije javnosti su sve brojnije, što govori da kao društvo postajemo svjesni štetnosti govora mržnje u javnom prostoru. Posebno oprezni treba da budu nosioci javnih funkcija, čija riječ odzvanja daleko, da se uzdrže od retorike koja je zapaljiva i podložna raznim konstruktima”, zaključila je Vujović.
