Ministarstvo finansija ne razmatra povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV). To nije opcija, kazao je u intervjuu za “Dan” ministar finansija Novica Vuković.
– Prema svim procjenama, a sprovodeći fiskalno odgovornu politiku, ostaje sadašnja opšta stopa od 21 odsto, što pozitivno utiče na to da ne može biti rasta cijena zbog PDV-a. Takođe, Ministarstvo finansija je formiralo međuresorski radni tim koji priprema Predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim će se, između ostalog, nastaviti dalje usklađivanje sa Direktivom EU o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost, izjavio je Vuković.
Da li država planira smanjenje akciza na gorivo u ovoj godini?
– Svjedočimo rastu cijena goriva skoro svake dvije sedmice u ovoj godini… Mjere u cilju obuzdavanje rasta cijena goriva, odnosno eventualne korekcije akciza na bezolovni benzin i gasna ulja, Vlada će primijeniti u slučaju da dođe do značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu. Upravo je jednu takvu mjeru predložila 42. Vlada i duže se primjenjivala zbog čestih poremećaja i dinamičnijeg rasta, a na inicijativu resora finansija u kojem sam bio. Zaista aktivno pratimo kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi i reagovaćemo, shodno toj situaciji, odnosno potencijalnim poremećajima na tržištu i eventualnom značajnom povećanju cijena tih derivata, kao i shodno uticaju takvih promjena na budžet države, odnosno na prihode od akciza i PDV-a. Donosimo i donosićemo odluke vodeći računa o građanima i privredi, uz poseban fokus na budžet svih poreskih obveznika.
Hoće li do kraja ove godine biti mijenjana poreska politika, odnosno da li će se uvoditi ili povećavati porezi/akcize na određene proizvode?
– Fiskalnom strategijom, koju Ministarstvo finansija posvećeno priprema, razmatramo modalitete za mjere poreske politike koje će rezultirati širenjem poreske baze. U kontekstu akcizne politike, MF je formiralo međuresorski radni tim koji priprema izmjene i dopune Zakona o akcizama i te izmjene će se najvećim dijelom odnositi na usklađivanja važećeg zakona sa zakonodavstvom EU. Pored toga, formirali smo i radni tim za pripremu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, da bi se unaprijedilo važeće zakonsko rješenje, a što će detaljno biti predočeno Fiskalnom strategijom.
Takođe, očekujemo veliko interesovanje poreskih obveznika za primjenu Zakona o otpisu kamate na dospjela dugovanja, koji je prošao javnu raspravu i, nakon okončanja standardne procedure, uskoro će biti upućen Vladi na utvrđivanje, a potom i Skupštini na usvajanje. Tim Ministarstva finansija radi i na Zakonu o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letjelica. Dakle, namjeravamo da znatno unaprijedimo to zakonsko rješenje, koje se u praksi ne primjenjuje na adekvatan način, posebno u pogledu plaćanja poreske obaveze pri prometu motornih vozila i neograničenom korišćenju punomoćja za ostvarivanje prava po osnovu vozila.
Neće se zaduživati za tekuću potrošnju
Koliko novca Crna Gora može da pozajmi do kraja godine i na koji način planirate da se zadužite i kada, s obzirom da je smanjenje kamatnih stopa najavljeno u drugoj polovini godine?
Zaduženja nema, niti će ga biti, za tekuću potrošnju. Dakle, nijedan novi trošak neće biti finansiran iz pozajmice, osim kapitalnog budžeta, čime se ispunjava zlatno pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.
Ovogodišnjim Zakonom o budžetu predviđena je mogućnost zaduživanja do iznosa od 1,15 milijardi eura za nedostajuća sredstva u ovoj godini, refinansiranje starog duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2025. godinu.
Sredstva ostvarena emisijom obveznica u martu ove godine, u iznosu od 687,76 miliona eura, biće korišćena za otplatu starog duga i kapitalni budžet u 2024. godini, kao i za fiskalnu rezervu za finansiranje dijela javnog duga koji stiže na naplatu naredne godine.
Jasno je da je po zakonu preostala mogućnost aranžmana od oko 462 miliona eura, ali to ne znači da ćemo sve koristiti. Ministarstvo finansija odgovorno pristupa i intenzivno prati dešavanja na međunarodnom i domaćem tržištu, i pravovremeno će se donijeti adekvatna odluka o eventualnom dodatnom aranžmanu i načinu, kao i o najpovoljnijem trenutku za realizaciju.
Ono što je zasad izvjesno, Ministarstvo finansija i Svjetska banka vode pregovore o zaključenju aranžmana za razvojne politike (DPL) u iznosu do 80 miliona eura ove godine, kojim bi se obezbijedila dodatna sredstva za finansiranje budžeta, odnosno stvaranja fiskalne rezerve. Za ovaj aranžman sa Svjetskom bankom interesovanje su izrazile i agencije i fondovi koji bi obezbijedili dodatna sredstva uz povoljnije uslove, što bi omogućilo da se kroz ovaj vid aranžmana obezbijedi ukupno do 180 miliona eura.
Posebno su nam važna značajna bespovratna sredstva koja su Crnoj Gori odobrena ili će biti odobrena od EU – grantovi za rekonstrukciju željeznice i drugu dionicu auto-puta i sredstva koja će biti na raspolaganju iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Koliko je zaposlenih u javnoj administraciji? Da li je previše zaposlenih u javnom sektoru i da li se planira njegova racionalizacija?
– Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija, u martu ove godine je 46.727 zaposlenih primilo zarade iz budžeta Crne Gore. Uz toliki broj zaposlenih, evidentan je i deficit stručnih i kvalifikovanih kadrova za pojedina radna mjesta. Stoga je neophodno raditi na procesu optimizacije javne uprave, koja ne znači nužno smanjenje broja zaposlenih, već profesionalizaciju, usavršavanje i raspored zaposlenih prema njihovim kvalifikacijama i vještinama u cilju pružanja efikasne usluge građanima.
“Mjere u cilju obuzdavanje rasta cijena goriva, odnosno eventualne korekcije akciza na bezolovni benzin i gasna ulja, Vlada će primijeniti u slučaju da dođe do značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu
Da li nakon četiri mjeseca u ovoj godini možete prognozirati hoće li država godinu završiti suficitom ili deficitom? Kakvi su do sada pokazatelji izvršenja budžeta, a šta su prognoze do kraja godine?
– Prema preliminarnim podacima, naplata prihoda za januar, februar i mart ove godine veća je nego u prvom kvartalu prošle godine, kao i u odnosu na planirane prihode budžeta. Prihodi u ovom periodu ukupno iznose oko 578,5 miliona eura, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 36 miliona eura, ili 6,6 odsto. U poređenju sa planiranim, prihodi su iznad plana za 45,6 miliona eura, ili 8,6 odsto. Preliminarni aprilski podaci, takođe, pokazuju ostvarenje budžetskih prihoda iznad plana. I izdaci budžeta za prvi kvartal u skladu su sa očekivanjima i opštim trendovima za taj period godine. Crna Gora najveći dio prihoda ostvaruje tokom ljetnje turističke sezone, te su očekivanja da uz uspješnu sezonu i efikasan rad inspekcijskih službi, posebno u dijelu suzbijanja sive ekonomije, ostvarimo zacrtano, a očekujem – i više od toga. Trend naplate prihoda i izvršenja rashoda u prvom kvartalu pokazuje da je ostvaren budžetski deficit u iznosu od oko pet miliona eura, odnosno 0,1 odsto BDP-a. U poređenju sa planom, kojim je bio predviđen deficit od 123 miliona eura, evidentno je da je rezultat znatno iznad plana, i to nam daje prostora za optimizam. Imajući u vidu da je budžetom za 2024. godinu planiran deficit budžeta na nivou od 3,35 odsto BDP-a, dosadašnji trendovi impliciraju da se može očekivati ostvarenje boljeg rezultata od plana, odnosno nižeg deficita od planiranog. To posljedično povlači i manje potrebe za zaduživanjem i efikasnije upravljanje javnim finansijama.
