Ministarstvo energetike i rudarstva je juče objavilo novi tender za adaptaciju i modernizaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru kako bi se omogućilo skladištenje obaveznih naftnih rezervi u skladu sa nedavno usvojenim zakonom.
Prethodni tender je propao, jer nije stigla nijedna ponuda, a ispostavilo se da je prvobitno predviđena cijena bila preniska kada su radovi procijenjeni na 1,77 miliona eura sa uračunatim PDV-om. Prema novom javnom pozivu, Ministarstvo za ove radove predviđa 2,12 miliona eura sa PDV-om. Poziv je otvoren do 16. juna do deset časova za kada je planirano otvaranje ponuda.
Obaveze izvođača
Prema tenderskoj dokumentaciji, izabrani izvođač radova je dužan da u roku od sedmice od stupanja ugovora na snagu dostavi detaljan dinamički plan izvođenja radova sa potpunim tehničkim podacima i potrebnom radnom snagom.
– Prije početka radova odgovorne osobe (nadzorni inženjer gradilišta i predstavnik sigurnosti i zaštite na radu) upoznaju odgovornu osobu (rukovodioca gradilišta) s načelima i uslovima zaštite životne sredine na gradilištu. Odgovorna osoba izvođača obavezna je sprovoditi nadzor provođenja navedenog od otvaranja gradilišta do primopredaje. Izvođač radova snosi punu odgovornost za sve štete (ekološke, tehnološke) koje nastanu tokom izvođenja radova. Za vrijeme izvođenja radova izvođač je obavezan hemikalije, opasni materijal, otpad i druga sredstva koja su u upotrebi koristiti, skladištiti i odlagati u skladu sa zakonskim odredbama te o tome voditi evidenciju prema zakonskim obavezama – stoji u dokumentaciji objavljenoj na CEJN-u (Crnogorske elektronske javne nabavke).
Tender predviđa i da u slučaju da izvođač radova bez krivice naručioca ne završi radove u predviđenom roku dnevno plaća penale od jednog promila ugovorene cijene za svaki dan prekoračenja roka, a ta kazna ne može premašiti deset odsto ugovorene cijene. Izvođač će imati pravo da traži produženje roka u slučaju koji nije izazvan njegovom krivicom ukoliko je zbog promjene okolnosti ili neispunjavanja obaveza naručioca bio spriječen da radi. Izabrani izvođač će biti u obavezi i da dostavi garancije na po deset odsto ugovorene cijene za dobro izvršenje radova i otklanjanje nedostataka u garantnom roku.
Pogrešna procjena
U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tedner propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine. Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz resora Admira Šahmanovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva.
Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je Skupština nedavno usvojila predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.
– Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su iz ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.
– Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore – poručili su iz Ministarstva.
Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković je Pobjedi ranije ukazao da je formiranje naftnih rezervi neophodno za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – energetika, ali da je Crna Gora još 2013. godine trebalo da krene sa tim čime bi troškovi bili neosjetni.
Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa.
Izvor: Pobjeda
