Ilustracija
Upozorenja na visok stepen korupcije u vrhu vlasti u državama Zapadnog Balkana, od strane SAD, u poslednje dvije godine sve su učestalije, a u kontekstu toga da taj neprijatni fenomen sprječava veća strana ulaganja zbog nepovjerenja prema političkim elitama koji ovim prostorima vladaju.
Predsjednik SAD Džo Bajden potpisao je još u ljeto 2021. godine uredbu kojom se proširuje opseg vanrednih mjera u vezi sa regionom Zapadnog Balkana, kao i kriterijumi za uvođenje američkih sankcija da bi se, kako je saopšteno iz Bijele kuće, riješili izazovi kao što su korupcija i drugi potezi kojima se opstruiraju ključne institucije i međunarodni sporazumi.
Kaznenim mjerama obuhvaćene su osobe koje su odgovorne za „ozbiljno kršenje ljudskih prava i koje su umiješane u korupciju u regionu, uključujući pronevjeru javnih sredstava, otuđenje privatne imovine za ličnu korist ili u političke svrhe i mito“.
Uredba, kako je tada saopšteno iz Bijele kuće, takođe omogućava da se sankcionišu akteri koji su umiješani u „kršenje ili akcije kojim se opstruiše ili ugrožava primjena bilo kog sporazuma o regionalnoj bezbjednosti, miru, saradnji ili međusobnom priznanju, okvira ili mehanizma povezanog sa Zapadnim Balkanom“.
Nedugo nakon stavljanja šefa Bezbjednosno informativne agencije Aleksandra Vulina na crnu listu SAD, zbog umiješanosti u trgovinu drogom i oružjem, do ovdašnje javnosti stigla je vijest o najnovijem izvještaju Stejt Departmenta o investicionoj klimi, gdje se kao posebno zabrinjavajuće ističe veliki politički uticaj na privredu.
– Ocjena o visokoj korupciju na Zapadnom Balkanu ne predstavlja ništa novo, ali ono što se može čitati između redova je da postoji mogućnost da se interesovanje američkih vlasti za problem korupcije povećava. Vjerujem da je za građane Zapadnog Balkana veoma važno na koji način će američke vlasti dalje postupati u vezi sa ovakvim ocjenama, odnosno hoće li biti fokusirane isključivo na pojedince iz sfere politike i biznisa ili će tražiti od zemalja vlada u regionu da u postpunosti primjene već postojeće zakone iz oblasti sankcionisanja koruptivnog ponašanja – kaže za Danas Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnost Srbija.
Čini se da se poslednjih nekoliko godina nešto više govori o korupciji, dodaje on, a ostaje da vidimo hoće li biti i nekih spoljnopolitičkih mjera, poput, recimo uslovljavanja nivoa razvojne pomoći većim rezultatima u borbi protiv korupcije.
Prema riječima Dragana Đilasa, predsjednika Stranke slobode i pravde, Srbija je po korupciji na evropskom vrhu.
– Kad se na to doda stopa kriminala, nestabilnost i neizvjesnost gdje ćemo kao država biti u odnosu na Evropu za nekoliko godina, naravno da postanemo zemlja koju ozbiljni investitori izbjegavaju. Zato i nema nijedne velike svjetske firme koja razmišlja o ulaganju u Srbiju i to će vam reći svi koji se tim poslom ozbiljno bave. Poslednja velika firma koja je razmišljala je bila holandska Kampina koja je htjela da kupi Imlek i odustala – kaže Đilas za Danas.
Kako zaključuje, jasno opredjeljenje Srbije za članstvo u EU bi značilo i ozbiljnu borbu protiv kriminala i korupcije.
– Toga danas nema i neće ni biti dok se ne promijeni vlast – smatra lider SSP.
Izvor: Danas
