Studentski parlament Univerziteta Crne Gore poslao je nedavno Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija predlog da se, između ostalog, Zakon o visokom obrazovanju uredi tako što bi se vratio stari model studiranja – 3+1+1+3. Na to su se odlučili jer smatraju da trenutni sistem studiranja 3+2+3, nije kompatibilan sa tržištem rada, te da su studenti diskriminisani. Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović u izjavi za CdM smatra da je su ovi zahtjevi studenata opravdani.
“Zahtjevi studenata su opravdani. Potpuno je razumljivo da se studenti osjećaju obespravljeno zbog aktuelnog modela studija, jer tržište rada i sistemski zakoni nijesu prilagođeni Zakonu o visokom obrazovanju“, istakla je Kaluđerović.
Ipak, kaže ona, od 2017. godine, kada se uveo ovaj model studija, nijesmo vidjeli bilo kakav izraz upornijeg djelovanja studenata po ovom pitanju, kako bi natjerali donosioce odluka da njihov VI nivo kvalifikacije budu prepoznat kao dovoljan na tržištu rada za pojedina zanimanja.
„Dakle, kako ih tržište rada ne prepoznaje nakon završetka osnovnih studija, te da se za većinu poslova traže visokoškolci sa 240 kredita odnosno VII nivoom kvalifikacija, to su svršeni studenti sa 180 kredita diskriminisani po osnovu rada. Moramo znati da nema svako jednake uslove i mogućnosti za nastavak studija. I ne može se tek tako poništiti grupacija mladih koja ima trogodišnje studije, a nije ih mali broj za crnogorski okvir“, jasna je Kaluđerović.
Prema njenim riječima studenti su trebali istrajati u svojim zahtjevima bar isto onoliko koliko istrajavaju oni studenti koji svake godine traže od Vlade produženje roka po starom modelu studija, i naravno raditi na tome da to bude prihvaćeno izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju.
„S obzirom na to da nakon sedam godina mi nijesmo uskladili kvalifikacije sa tržištem rada, već imamo „zakucani“ model koji traži da svi visokoškolci, da bi se našli na tržištu rada u okviru svoje profesije moraju imati 240 kredita. Vrijeme je da konačno planiranim novim Zakonom o visokom obrazovanju predvidimo sve modele i obavezno način sticanja i izdavanja diplome nakon svakog nivoa“, navela je sagovornica CdM-a.
Kaluđerović naglašava da svako ko ima želju da se naučno usavršava može to nastaviti na različitim platformama, ali mladim ljudima se mora obezbijediti šansa i mjesto za rad sa stečenim kvalifikacijama, ukoliko želimo da izbjegnemo masovni odlazak mladih iz zemlje, a taj proces se već počinje odvijati.
U Studentskom parlamentu između ostalog smatraju da je neophodno da novi tekst zakona sadrži i prelazno rješenje za studente koji su upisani i studiraju po aktuelnom modelu studija, tako što će studentima koji su položili ukupno 240 ECTS kredita, odnosno završili I godinu master studija, omogućiti da dobiju adekvatnu diplomu kojom se dokazuje da su položili taj broj ECTS kredita i stekli adekvatan nivo kvalifikacije VII1 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, te im se na taj način omogućiti izlazak na tržište rada.
Pozvali su sve zainteresovane studente da svoje predloge u vezi donošenja novog zakona o visokom obrazovanju dostave do 27. maja.
CdM je mišljenje o predlogu studenata tražio od Univerziteta Crne Gore i MPNI ali do objavljivanja teksta odgovora nije bilo.
Izvor: CdM
