Sadržaj
Firma Cijevna Commerce, čiji je izvršni direktor Danilo Petrović, dužna je da Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice (Agencija) plati oko 200 hiljada eura, zbog prekoračenja roka izgradnje zgrade podgoričkog Gradskog pozorišta.
Zgrada je trebalo da bude u funkciji krajem 2018. Sve to se vidi iz ugovora koji je 2016. Agencija potpisala sa ovom firmom, a u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid.
U ugovoru koji je potpisao tadašnji direktor Agencije Srđan Raičević, navodi se da je vrijednost radova skoro četiri miliona eura. Iznos koji je zbog kašnjenja Petrovićeva firma trebalo da isplati Agenciji mogao je biti i veći, da u ugovoru ne piše da visina kazne zbog kašnjenja ne može preći pet odsto od ugovorene cijene radova.
Međutim, sve su prilike da Glavni grad neće uskoro vidjeti ni ovih 200 hiljada eura.
Gradnja zgrade Gradskog pozorišta započeta je u oktobru 2016. godine, a rok za završetak radova bio je dvije godine. Dakle, sa završetkom radova kasni se gotovo šest godina.
Iz Agencije za CIN-CG objašnjavaju da je glavni uzrok kašnjenja radova loš projekat, koji je 2014. Glavnom gradu poklonila građevinska firma Ing Invest iz Danilovgrada, čiji je izvršni direktor Ilija Radulović. Zbog toga, kako navode iz ovog lokalnog preduzeća, u pravnom smislu, izvođači radova mogu biti zaštićeni.
Pored ovog problema, firma Cijevna Commerce, osnovana 2014. godine, je i u blokadi u iznosu od preko 17 miliona eura od 2020. godine. To se vidi iz baze podataka Poslovne mreže. A od 2019. nalazi se i na crnoj listi porezkih dužnika.
Danilo Petrović je, inače, poznat po tome što je dobijao brojne unosne poslove tokom tridesetogodišnje vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).
CIN-CG je kontaktirao Petrovića i firmu Cijevna Commerce, ali do objavljivanja ovog teksta, odgovori nijesu stigli.
Srđan Raičević je za CIN-CG pojasnio da je Agencija 2015. raspisala dva javna poziva za izgradnju podgoričkog pozorišta. Na prvi poziv se niko nije odazvao, pa je donesena odluka o obustavljanju postupka. Na drugi je pristiglo pet ponuda – konzorcijuma Condor company, Televex, Nova energija i Indel inženjering, zajednička ponuda firmi Toškovići i Simess inženjering sa podizvođačima, ponuda Unipreda, konzorcijuma Cijevna Commerce, Grijanje i Geonana i firme Bombeton. Međutim, na predlog Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda Agencije, donesena je odluka o obustavljanju postupka javne nabavke zato što nije dostavljena nijedna ispravna ponuda.
“Cijenili smo da nijedan od ponuđaća, uz formalno pravne nedostatke, nije svojim referencama dokazao da ima iskustva u izvođenju vrlo složenih i zahtjevnih radova u građevinskom smislu, jer je predmjerom radova, između ostalog, traženo izvođenje velikog broja karakterističnih radova kao što su: izgradnja scenske kule visine 20 metara, dvije scene za dvije dvorane sa gledalištem na dva nivoa, zahtjevne čelične konstrukcije i drugo”, navodi Raičević.
Raičević smatra da je Agencija dobro procijenila kada je donijela odluku o odbacivanju svih ponuda pošto nijedan od ponuđača, pa ni Cijevna Commerce, nije imao dovoljno iskustva, niti referenci za ovaj posao.
Zbog takve odluke Agencije, žalbe su uložili konzorcijum Cijevna Commerce i Toškovići i Simess inženjering.
”Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki je donijela rješenje kojim je usvojila žalbe i naložila Agenciji da u ponovnom postupku otkloni nepravilnosti i donese novu odluku. Tako je Agencija donijela rješenje o izboru najpovoljnije ponude i to ponuđača Cijevne Commerce, na osnovu kriterijuma propisanog tada važećim Zakonom o javnim nabavakama – najniže ponuđene cijene radova”, kaže Raičević.
On potvrđuje i da je, pored izvođača, i projekat bio loš.
“Nakon zaključivanja ugovora, uveli smo izvođača u posao i odmah u startu se suočili sa brojnim nedostacima glavnog projekta, koji su otklanjani paralelno sa izvođenjem radova, zbog čega se i kasnilo. U međuvremenu smo, zbog zastarjelosti rješenja iz prvobitnog projekta, pristupili izradi novog projekta scenske tehnike. Sve je to rađeno po procedurama Zakona o javnim nabavkama koje iziskuju dosta vremena. Kako tada, tako i sada, mišljenja sam da, iz navedenih razloga, ni Cijevna Commerce, kao ni ostali ponuđači, nijesu bili u mogućnosti da objekat izgrade u zadatim rokovima”, navodi Raičević.
Ing Invest ima istoriju lošeg poslovanja, u toku i ukidanje licence toj firmi
Interesantno da je Radulovićeva firma Ing invest 2015. izradila projekat za kompleks i kamp na Zlatici u Podgorici za potrebe Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) i Posebne jedinice policije (PJP), sa čijom se izgradnjom takođe kasnilo nekoliko godina, zbog brojnih nedostataka projekta.
Kasnilo se i sa izgradnjom JU Dom starih Podgorica, koji je, iako je trebalo da bude otvoren 2020. godine, osposobljen tek krajem 2022. I za tu ustanovu je projekt izradio Ing Invest.
U Mišljenju zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (ombudsman) iz 2022. godine pominju se i problemi oko izgradnje Doma.
“Sa izgradnjom se kasnilo, osim zbog pandemije virusa COVID-19, i zato jer su se morali izvoditi dodatni radovi usljed problema sa projektnom dokumentacijom… Zbog toga što su radovi trajali duže od planiranog, odraslim osobama sa invaliditetom i starim osobama bilo onemogućeno ostvarivanje prava na usluge shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, navodi se u ovom mišljenju.
Kako se može vidjeti na oficijalnom sajtu Ing Investa, Radulovićeva firma je i radila i na drugim značajnim projektima od javnog interesa – Naučno-tehnološkom parku, Klinici za mentalno zdravlje u Podgorici, Klinici za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, kao i na velikim privatnim projektima kao što su hoteli Iberostar u Perastu i Slavija u Budvi, Lustica BayTownhouses, bungalovi u Nacionalnom parku (NP) Biogradska gora…
Firma Ing Invest je, i nekoliko godina nakon što je poklonila projekat za podgoričko pozorište, nastavila da bude darežljiva prema Glavnom gradu. Tako je 2018. darovala i idejno rješenje projekta uređenja obale Morače. Ova kompanija bila je široke ruke i prema Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), kojem je krajem 2022. donirala arhitektonsko idejno rješenje za potrebe dogradnje i nadogradnje stare zgrade Instituta za onkologiju.
CIN-CG se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MEPG) i pitao da li je nadležna inspekcija ikada preispitivala licencu odgovornog projektanta koju ima firma Ing Invest. Iz MEPG-a su odgovorili da je postupak za ukidanje licence ovoj firmi trenutno u toku, a da je zahtjev za ukidanje podnijela advokatska kancelarija Čvorović, Minić i Radulović iz Podgorice.
CIN-CG je ovim povodom kontaktirao Iliju Radulovića i firmu Ing Invest, ali do objavljivanja ovog teksta, odgovori nijesu stigli.
Gradonačelnik Podgorice u vrijeme kada je projekat za izgradnju pozorišta poklonjen Podgorici bio je Miomir Mugoša i on je tada tvrdio da će Glavni grad ovom donacijom Ing Investa uštedjeti oko 240 hiljada eura.
Ne samo da se nije uštedjelo, nego je do sada, zbog problematičnog projekta, kako tvrde upućeni, potrošeno znatno više nego što je planirano.
“Sa zgradom Gradskog pozorišta je, od starta, sve bilo pogrešno. Lokacija – koja je podrazumijevala rušenje kultnog Kina Kultura, loš glavni projekat – poklonjen od strane privatnog projektantskog biroa, čije izvođenje je koštalo mnogo više od planiranog i katastrofalan izvođač – koji je godinama kasnio sa rekonstrukcijom zgrade Doma Jugoslovenske narodne armije – JNA (Muzičkog centra) i Skupštine Glavnog grada. I na sve to dodajte nenaplativu garanciju Atlas banke, koja je danas u stečaju. Na sve te činjenice sam upozoravao i davne 2016. godine u gradskoj Skupštini, ali nažalost – to tadašnje i kasnije gradske vlasti nisu željele ni da čuju”, kaže za CIN-CG zamjenik gradonačelnice Glavnog grada Podgorice Luka Rakčević.
On ističe da je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice već pristupila krpljenju brojnih rupa izazvanih lošom realizacijom još goreg glavnog projekta, kao i da su raspisani tenderi u vrijednosti od preko pola miliona eura za privođenje kraju radova izgradnje Gradskog pozorišta.
“Međutim, vjerujem da treba razmotriti i mogućnost raskida naslijeđenog ugovora sa kompanijom Cijevna Commerce, koja je dosadašnjim činjenjem i brojnim propustima pokazala da je daleko od traženog nivoa, za objekat takvog značaja. Interes grada je da zgrada pozorišta bude otvorena što prije. To podrazumijeva i veliko rasterećenje zgrade Kulturno-informativnog centra Budo Tomović (KIC), koju takođe očekuje velika rekonstrukcija”, navodi Rakčević.
Garancija Atlas banke neupotrebljiva
U ugovoru o izgradnji Gradskog pozorišta navodi se i da je Cijevna Commerce dužna da “dostavi garanciju za avansno plaćanje u iznosu ugovorenog avansa”. Garancija koju je Petrovićeva firma dostavila bila je garancija Atlas banke Duška Kneževića, koja je u stečaju od 2019. godine, pa tako sada Glavni grad, odnosno Agencija, imaju dodatne probleme da brzo naplate ono što im duguje ova firma.
Protiv Cijevne ocmmerce krajem maja 2024. Investiciono-razvojni fond (IRF) je pokrenuo i spor pred Privrednim sudom, kako bi iz imovine ove firme naplatila kredite koji tom fondu nijesu vraćeni. Vrijednost spora je oko četiri miliona eura, a krediti su dati i drugim firmama u vlasništvu porodice Danila Petrovića – Cijevna Commerce i Montenegro Premier. Petrović je vlasnik i izvršni direktor i firme Cijevna Hotel Group, koja je u stečaju.
Pored toga što je veliki poreski dužnik, ovaj biznismen godinama je pobjeđivao na državnim i opštinskim tenderima, bavio se ilegalnom eksploatacijom šljunka, a poznat je i po bliskim vezama sa prethodnim režimom DPS-a.
Zanimljivo je da su se tadašnje podgoričke lokalne vlasti iz redova DPS-a ipak odlučile da Petroviću dodijele posao izgradnje pozorišta, iako je Cijevna Commerce već bila poznata po tome što je kasnila preko 10 godina sa izgradnjom zgrade Muzičkog centra Crne Gore i gotovo devet godina sa izgradnjom Skupštine Glavnog grada.
Ugovor o izgradnji zgrade Gradskog pozorišta u Podgorici, kako je CIN-CG mogao da utvrdi na osnovu dokumentacije po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI), više puta je produžavan, a potpisano je čak sedam aneksa – posljednji u junu 2021. godine, kada je gradonačelnik Podgorice bio Ivan Vuković, takođe iz redova DPS-a.
Ne samo da se nije razmišljalo o raskidu ugovora sa firmom koja očigledno nije poštovala ugovorene obaveze, već Agencija u junu 2020. godine odlučuje da postupi u skladu sa zahtjevom Petrovićeve firme Cijevna Commerce da isplati i avans u iznosu od skoro 200 hiljada eura, kako bi se, kako je navedeno, ublažile finansijske posljedice koronavirusa.
“Odobrena sredstva iskoristiće se za nabavku i ugradnju potrebnog materijala i opreme i to: mašinskih instalacija, gipsanih radova, protivpožarnih vrata i liftova”, navodi se u petom aneksu.
CIN-CG je obišao radove na zgradi Gradskog pozorišta i uvjerio se da mnoge stvari koje su plaćene nijesu ugrađene. Tako, recimo, nema protivpožarnih vrata, koja je Agencija prije četiri godine platila 42 hiljade eura.
Tek će se utvrđivati da li milionski vrijedna oprema radi
U Glavnom projektu za zgradu podgoričkog pozorišta, koji je CIN-CG dobio od Agencije, bila je definisana izgradnja objekta sa centralnom dvoranom koja ima kapacitet od 150 mjesta i malom dvoranom kapaciteta od 100 mjesta.
“Imajući u vidu da se radi o objektu javne arhitekture veoma je važno da on bude rađen po odgovarajućim principima i standardima tehničke, vizuelne i funkcionalne potrebe pozorišta i njegovih korisnika”, piše u ovom projektu.
Ipak, očigledno je da se nije radilo po standardima.
Najveći dio radova na zgradi Gradskog pozorišta je gotov, ali kako se CIN-CG uvjerio na terenu, krov koji je prokišnjavao moraće ponovo da se radi, a gradiće se i nadstrešnica, koja je prvobitnim projektom zaboravljena. Zbog loše urađenog krova, mnoge prostorije u Gradskom pozorištu, na primjer jedan zid na velikoj sceni, kao i brojne kancelarije, bife, hodnici, oštećene su zbog vlage, pa će se to morati sanirati. I na maloj sceni se do skoro skupljala voda. Zanimljivo, slične problem sa krovom i prokišnjavanjem imao je i Muzički centar Crne Gore, koji je, kao što smo rekli, radio isto Petrović.
Radnici koje smo zatekli na terenu, a koje je angažovala Agencija, objasnili su i da se planira izmjena izgleda hola na ulazu u pozorište, koji je, prema riječima stručnjaka sa kojima su se oni konsultovali, loše osmišljen i urađen.
Takođe, ostali su i završni radovi – krečenje, postavljanje podova, pločica, sanitarija… Za sve to će trebati još i novca i vremena.
Pozorište je, prema onome što se može vidjeti na terenu, uprkos brojnim problemima, ipak opremljeno i nekim novim sistemima koji do sada u Crnoj Gori nijesu postojali, kao što su liftovi na samoj sceni, specijalno ozvučenje i rasvjeta…
Međutim, pitanje je da li će sva ta savremena i veoma skupa oprema, koja vrijedi milione, biti u funkciji, jer je davno nabavljena i ne koristi se, a radi se o jako osjetljivoj tehnici koja ako se ne održava može da propadne. Iz Agencije kažu da će se tek krajem ovog jula steći uslovi da se tehnika proba i da će tada tačno znati šta funkcioniše.
One koji će da koriste pozorište niko ništa nije pitao
Bivši generalni direktor podgoričkog Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, koji je na toj funkciji bio od 2019. do aprila 2024. godine, za CIN-CG kaže da je u vrijeme njegovog mandata postojala komisija koju su činili tehnički i umjetnički direktor Gradskog pozorišta i tehnički direktor Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), koja je trebalo da daje sugestije i primjedbe vezano za izgradnju pozorišta. Međutim, kaže, nijesu imali mogućnost odlučivanja.
“Komisija je mogla samo da daje sugestije i primjedbe na faze rada, a njih je bilo dosta, o čemu svjedoči i obimna dokumentacija”, navodi Koprivica i napominje da su sa Agencijom za izgradnju i razvoj Podgorice imali dobru saradnju.
Tvrdi, međutim, da je bilo problema između izvođača radova, odnosno firme Cijevna Commerce i Agencije.
“Izvođač je vrlo rijetko imao sluha za mišljenja pozorišne komisije. Pozorište nije imalo ingerencije u donošenju odluka, niti ih sada, da ja znam, ima. Lista stručnih primjedbi pozorišne komisije je jedna podeblja fascikla, koja je u proteklom vremenu ostala samo na hartiji”, kaže Koprivica.
Gradsko pozorište Podgorice trenutno funkcioniše u okviru KIC-a. Od kada postoji, 73 godine, ovo pozorište nikada nije imalo prostorije u svom vlasništvu, već su se stalno selili.
Prvi put kamen-temeljac položen je u blizini stare zgrade Vlade Crne Gore, još u decembru 2000. godine, ali se od te lokacije brzo odustalo. Tu su kasnije smješteni poslovni objekti Uprave za kadrove.
Jedno vrijeme se razmišljalo i da se podgoričko pozorište smjesti u zgradi u kojoj se sada nalazi CNP. Na kraju su ipak tadašnje vlasti odlučile da 2011. sruše kultnu zgradu Kino Kulture, pa je na mjestu nekadašnjeg podgoričkog bioskopa, položen novi kamen temeljac za pozorište. Brojni stručnjaci i građani su se protivili rušenju starog kina, koje je bilo jedan od rijetkih simbola bivših vremena, pošto je najveći dio kulturnih spomenika nestao tokom bombardovanja Podgorice na kraju Drugog svjetskog rata.
Sadašnja v.d. direktorica Gradskog pozorišta Ivona Čović Jaćimović za CIN-CG ističe da jedino kada KIC nema svoj program, odnosno kada postoje slobodni termini, mogu da izvode predstave.
“To nam onemogućava profesionalne uslove za rad. Probe se sprovode uglavnom u sali za vjenčanja, koji je ujedno i naš jedini alternativni prostor. Međutim, u njemu ne mogu da se tehnički koncipiraju predstave”, navodi Čović Jaćimović.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice navode da je realno očekivati kraj radova na Gradskom pozorištu do kraja 2024. godine.
U kom je interesu Glavnom gradu bilo da posao izgradnje podgoričkog Gradskog pozorišta ipak povjeri Danilu Petroviću, kao i da se oslanja na projekte firmi koje imaju loše rezultate, ostaje da se utvrdi. Do tada će ovi privilegovani biznismeni nastaviti da prolaze nekažnjeno.
Istorija Petrovićevog poslovanja: Crnoj Gori duguje više od 30 miliona eura
Danilo Petrović je javnosti poznat kao privilegovani biznismen blizak bivšoj vlasti koju je činila Demokratska partija socijalista (DPS). Njegovim kompanijama su godinama dodjeljivani poslovi na najboljim lokacijama širom države.
Petrovićeve kompanije izvodile su radove u Porto Montenegru, kvartu Ljubović, Atlas capitalu, Gradskoj biblioteci u Podgorici, hotelima Premier i Rivijera, mostu Milenijum, na Plantažama 13. jul, Upravnoj zgradi JP Vodovod i kanalizacija Podgorica, južnoj tribini Gradskog stadiona u Podgorici, Vili Kumbor,…
Petrović je uhapšen 2021. godine zbog sumnje da je nelegalno eksploatisao šljunak iz korita Morače i Cijevne i zbog protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta. Iste godine, Opština Budva pokrenula je dva sudska spora protiv Petrovićeve kompanije Cijevna kommerce, zbog imovine koju je Petrović uzeo od tog grada da bi gradio zgradu Akademije znanja, koja je, zbog brojnih nedostataka, godinama bez upotrebne dozvole.
Cijevna Commerce je, prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) iz 2023. godine, bila šesta na listi najvećih dužnika u Crnoj Gori čiji su računi u blokadi. Ta firma državi duguje više od 15 miliona eura. Pored nje, još dvije Petrovićeve firme su takođe veliki dužnici – Cijevna Hotel Group, preko 10 miliona, i Cijevna Commerce, preko osam miliona eura.
Imena Danila Petrovića i njegovog sina, Vasilija Petrovića, pojavila su se i u SKAJ prepisci Miloša Medenice, sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji je, kao i njegova majka, uhapšen 2022, zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela kao što su stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, stavljanje u promet droga, zloupotreba službenog položaja…
Uhapšen je i mlađi Petrović, zbog sumnje da je pripadnik kriminalne grupe koju je formirao Medenica.
Vesna Medenica, koja je godinama gospodarila crnogorskim pravosuđem, sumnjiči se, između ostalog, da je vršila nezakonit uticaj na sudije koje su donosile odluke u raznim sudskim procesima, pa i u nekim koji su se vodili protiv Cijevne Commerce.
Foto/Izvor: Vijesti
