Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ocijenio je u intervju za Pobjedu da Agencija mora biti politički i ideološki neutralna institucija.
“To je princip na kojem se zasnivaju sve aktivnosti koje preduzimamo. Ne bih tvrdio da bilo koja institucija može biti potpuno izolovana od ukupnog društvenog i političkog ambijenta. Međutim, ono što je presudno jeste postojanje jasnih procedura, snažnih mehanizama odgovornosti i profesionalnih standarda koji obezbjeđuju da se odluke donose na osnovu zakona, bezbjednosnih procjena i interesa države, a ne pod uticajem politike ili drugih neprimjerenih interesa. Upravo u tome vidim suštinu reforme Agencije”, kazao je Janović.
On je potvrdio da se Crna Gora nalazi pod hibridnim prijetnjama.
“Najizraženije prijetnje dolaze od stranih aktera koji nastoje da oslabe povjerenje građana u institucije, uspore evropske integracije, relativizuju strateško opredjeljenje države i utiču na unutrašnje društvene i političke procese. Međutim, hibridne prijetnje ne treba svoditi samo na jednu adresu ili jedan izvor. One često djeluju preko posrednika, kroz informacione mreže, ekstremističke narative, organizovane kriminalne strukture, sajber napade ili koordinisano širenje dezinformacija”, kaže Janović.
Pitanje: Nakon Vašeg dolaska na čelo ANB-a, Agencija je, prema ocjenama međunarodnih partnera, stekla veći ugled i kredibilitet. Što smatrate ključnim razlogom za tu promjenu i da li danas i građani imaju više povjerenja u ANB?
Janović: Smatram da je ANB stekla veći ugled i kredibilitet, prije svega zato što se pokazala kao profesionalna institucija koja u kontinuitetu unapređuje svoje kapacitete, ostvaruje mjerljive rezultate i potvrđuje pouzdanost u saradnji sa međunarodnim partnerima.
Takođe, naši međunarodni partneri su pozitivno ocijenili i napredak Agencije u kvalitetu obavještajnih podataka i zajedničkom djelovanju protiv bezbjednosnih prijetnji i izazova. Takve ocjene potvrđuju da je ANB danas kredibilan i nezaobilazan partner u međunarodnoj bezbjednosnoj zajednici.
Kada je riječ o građanima, vjerujem da postoji više povjerenja nego ranije, ali i da se ono mora stalno potvrđivati. Agencija svoj legitimitet ne gradi kroz javnu vidljivost, već kroz profesionalan, odgovoran i nepristrasan rad. Naš cilj je da građani imaju sigurnost da institucija koja štiti nacionalnu bezbjednost postupa u interesu države i njenih građana, i uz puno poštovanje ljudskih prava i sloboda.
Pitanje: Koji su najvažniji rezultati ANB-a od kada ste preuzeli funkciju direktora i što će pokazati izvještaj o radu Agencije za 2025. godinu?
Janović: Najvažniji rezultat je to što je Agencija u prethodnom periodu dodatno unaprijedila svoju funkcionalnost, operativne kapacitete i međunarodnu saradnju, uz istovremeno podmlađivanje kadrovskog sastava, znatno povećanje broja stručnih obuka i kontinuirano jačanje profesionalnih standarda.
U izvještajnom periodu ostvareni su značajni rezultati u izvršavanju zakonom propisanih nadležnosti Agencije, posebno u oblasti suprotstavljanja stranom obavještajnom i hibridnom djelovanju, borbe protiv organizovanog kriminala i odgovora na druge bezbjednosne prijetnje, kao i kroz intenzivnu saradnju na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Izvještaj o radu za 2025. godinu pokazuje da je Agencija postupala efikasno i odgovorno, te da je unaprijedila kvalitet kontraobavještajnog rada. Istovremeno, izvještaj potvrđuje da su ulaganja u mlađi kadar i intenzivniji sistem obuka doprinijeli jačanju kadrovskih, tehničkih i analitičkih kapaciteta, kao i daljem razvoju profesionalnih standarda.
Naravno, priroda posla kojim se Agencija bavi ne dozvoljava da se svi ostvareni rezultati javno prezentuju. Međutim, mogu reći da će nadležni državni organi kroz izvještaj imati cjelovit uvid u obim i kvalitet rada Agencije.
Pitanje: Da li će izvještaj sadržati i podatke o ranijim zloupotrebama, propustima, nepravilnostima ili eventualno spornim zapošljavanjima u ANB-u?
Janović: Godišnji izvještaj predstavlja pregled rada Agencije u toku izvještajne godine i obuhvata realizovane aktivnosti, ostvarene rezultate i izvršavanje zakonom propisanih nadležnosti.
Zakon predviđa više mehanizama nadzora i odgovornosti. Pored kontrole zakonitosti i efikasnosti rada Agencije koju vrši specijalni kontrolor, postoji i funkcionalno nezavisna unutrašnja revizija, parlamentarni nadzor koji Skupština ostvaruje preko Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i državna revizija koju vrši Državna revizorska institucija.
Ti mehanizmi su namijenjeni tome da se, u propisanim postupcima, razmatraju pitanja zakonitosti, primjene ovlašćenja, zaštite podataka, finansijskog poslovanja, pravilnosti finansijskih i drugih radnji, efikasnosti rada i eventualnih nepravilnosti. Ukoliko bi se utvrdile činjenice koje ukazuju na nezakonito postupanje, one bi bile predmet postupanja nadležnih mehanizama kontrole, a po potrebi i drugih nadležnih državnih organa.
Zato je važno razlikovati godišnji izvještaj o radu od postupaka kontrole i nadzora. Izvještaj za 2025. godinu fokusiran je na ono što je Agencija radila u toj godini, rezultate koje je ostvarila i kapacitete koje je unaprijedila, dok se pitanja eventualnih nepravilnosti razmatraju kroz posebne zakonom propisane procedure.
Pitanje: Izjavili ste da sve moguće zloupotrebe iz ranijeg perioda moraju biti ispitane. Dokle se stiglo sa tim provjerama, da li su pokrenuti interni postupci i da li je bilo otpora unutar sistema?
Janović: Moj stav ostaje isti, a to je da svaka moguća zloupotreba, nepravilnost ili nezakonitost mora biti ispitana, ali isključivo institucionalno, odgovorno i u propisanim procedurama. To nije pitanje javnih kvalifikacija, političkih ocjena ili revanšizma, već pitanje zakonitosti, profesionalnog integriteta i zaštite interesa države.
U tom dijelu su, u okviru nadležnosti Agencije, preduzimane aktivnosti usmjerene na jačanje odgovornosti u radu, unapređenje unutrašnjih procedura i normativno-pravnog okvira. Poseban fokus bio je na postupanju organizacione jedinice nadležne za kontraobavještajnu zaštitu i bezbjednosne provjere, kao i na donošenju i primjeni novih procedura koje treba da obezbijede jasnije standarde postupanja i efikasniju prevenciju eventualnih nepravilnosti. Tamo gdje postoje konkretni navodi, indicije ili činjenice koje mogu ukazivati na nezakonito postupanje, oni se razmatraju kroz za to predviđene institucionalne mehanizme i postupanja nadležnih organa. Agencija je dužna da u takvim situacijama postupa odgovorno, da zaštiti podatke i prava zaposlenih, ali i da nadležnim organima omogući postupanje iz njihove nadležnosti.
Pitanje: Što je bilo najteže promijeniti u ANB-u nakon Vašeg dolaska i da li danas možete reći da je Agencija oslobođena političkog uticaja?
Janović: Najzahtjevnije je bilo mijenjati način razmišljanja i organizacionu kulturu unutar sistema. Suštinska reforma bezbjednosno-obavještajne službe ne ogleda se samo u donošenju novih procedura ili organizacionim promjenama, već u tome da zakonitost, profesionalnost i odgovornost postanu stvarni princip svakodnevnog rada.
Tehničke, kadrovske i organizacione promjene mogu dati vidljive rezultate u kraćem i srednjoročnom periodu. Međutim, promjena radnih navika, odnosa prema odgovornosti i razumijevanje profesionalnih standarda zahtijeva vrijeme, dosljednost i kontinuitet.
Zato je poseban akcenat stavljen na jačanje profesionalnih standarda, unapređenje internih procedura, razvoj kadrovskih i operativnih kapaciteta, kao i na izgradnju sistema u kojem se stručnost, integritet i rezultati prepoznaju kao ključni kriterijumi za rad, napredovanje i povjerenje unutar Agencije. Kada je riječ o političkom uticaju, moj stav je od početka bio jasan: Agencija mora biti politički i ideološki neutralna institucija. To je princip na kojem se zasnivaju sve aktivnosti koje preduzimamo.
Ne bih tvrdio da bilo koja institucija može biti potpuno izolovana od ukupnog društvenog i političkog ambijenta. Međutim, ono što je presudno jeste postojanje jasnih procedura, snažnih mehanizama odgovornosti i profesionalnih standarda koji obezbjeđuju da se odluke donose na osnovu zakona, bezbjednosnih procjena i interesa države, a ne pod uticajem politike ili drugih neprimjerenih interesa. Upravo u tome vidim suštinu reforme Agencije.
Pitanje: Kako komentarišete izbor poslanika PES-a Dana Markovića za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu i kakvu saradnju očekujete sa tim odborom? Da li očekujete da će konačno biti obezbijeđen kvorum za sjednicu, imajući u vidu da ste se redovno odazivali pozivima?
Janović: Kada je riječ o gospodinu Markoviću, očekujem da funkciju predsjednika Odbora obavlja odgovorno, profesionalno i sa punim razumijevanjem značaja parlamentarne kontrole sektora bezbjednosti. To je funkcija koja zahtijeva odmjerenost, institucionalnu ozbiljnost i sposobnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti posmatraju iznad dnevne politike.
Odbor ima posebnu ulogu jer istovremeno treba da obezbijedi demokratski nadzor nad radom obavještajno-bezbjednosnog sektora i vodi računa o zaštiti povjerljivih podataka, operativnih kapaciteta i državnog interesa. Vjerujem da će gospodin Marković upravo na tom balansu zasnivati svoj rad kao predsjednik Odbora.
Od strane Agencije postoji puna spremnost za profesionalnu i institucionalnu saradnju. Kao i do sada, predstavnici Agencije će se odazivati pozivima Odbora, dostavljati informacije u skladu sa zakonom i učestvovati u njegovom radu.
Kada je riječ o kvorumu, to je pitanje unutrašnjeg rada Skupštine i ne bi bilo primjereno da direktor Agencije komentariše političku dinamiku u parlamentu. U svakom slučaju očekujem da će u narednom periodu biti obezbijeđen kontinuitet rada Odbora.
Pitanje: Koliko je za ANB važno da parlamentarni nadzor bude stručan, profesionalan i lišen političkih motiva?
Janović: Za ANB je veoma važno da parlamentarni nadzor bude stručan, profesionalan i lišen političkih motiva, jer se radi o oblasti od neposrednog značaja za nacionalnu bezbjednost, zaštitu tajnih podataka, međunarodnu saradnju i povjerenje građana u institucije.
Parlamentarna kontrola je jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad radom bezbjednosnog sektora.
Za Agenciju je kvalitetan nadzor važan i koristan, jer doprinosi jačanju zakonitosti, odgovornosti i institucionalnog povjerenja. Istovremeno, važno je da se taj nadzor vrši uz puno razumijevanje prirode rada bezbjednosno-obavještajne službe, ograničenja koja proizlaze iz zaštite tajnih podataka i potrebe da se ne ugroze operativni kapaciteti.
Samo takav parlamentarni nadzor može doprinijeti jačanju povjerenja građana, stabilnosti bezbjednosnog sistema i kredibilitetu Crne Gore pred međunarodnim partnerima.
Pitanje: Da li se Crna Gora danas nalazi pod hibridnim prijetnjama, odakle one najčešće dolaze i koliko su institucije spremne da na njih odgovore?
Janović: Da, Crna Gora se danas nalazi pod hibridnim prijetnjama, kao i veliki broj evropskih država. To nijesu prijetnje koje se uvijek ispoljavaju kroz klasične oblike ugrožavanja bezbjednosti, već se najčešće manifestuju kroz sajber napade, dezinformacione kampanje, pokušaje uticaja na institucije, političke i društvene procese, ekonomske pritiske, kao i kroz zloupotrebu savremenih tehnologija, digitalnog prostora i informacionog ambijenta u kojem djeluju i tradicionalni i novi mediji.
Crna Gora je posebno osjetljiva zbog svog geopolitičkog položaja, članstva u NATO, evropskog puta i činjenice da se nalazi u regionu koji je tradicionalno izložen različitim spoljnim uticajima. Najizraženije prijetnje dolaze od stranih aktera koji nastoje da oslabe povjerenje građana u institucije, uspore evropske integracije, relativizuju strateško opredjeljenje države i utiču na unutrašnje društvene i političke procese.
Međutim, hibridne prijetnje ne treba svoditi samo na jednu adresu ili jedan izvor. One često djeluju preko posrednika, kroz informacione mreže, ekstremističke narative, organizovane kriminalne strukture, sajber napade ili koordinisano širenje dezinformacija. Upravo zato ih je teško prepoznati na prvi pogled, jer se često predstavljaju kao unutrašnje političke, društvene ili medijske pojave, iako iza njih mogu stajati organizovani interesi.
Kada je riječ o spremnosti institucija, mogu reći da je Crna Gora danas spremnija nego ranije da prepozna takve prijetnje i da na njih odgovori. Unaprijeđeni su analitički, kontraobavještajni, tehnološki i sajber kapaciteti, ojačana je saradnja sa domaćim institucijama, a posebno je važna saradnja sa partnerskim službama iz NATO i evropske zajednice.
Ipak, hibridne prijetnje se stalno mijenjaju i prilagođavaju. Zato je za Crnu Goru najvažnije da nastavi da jača institucionalnu otpornost. Hibridno djelovanje ima za cilj da proizvede nepovjerenje, podjele i institucionalnu nestabilnost. Naš odgovor mora biti suprotan: zakonit, koordinisan, profesionalan i zasnovan na zaštiti državnih interesa i povjerenja građana u institucije.
Pitanje: Koje su trenutno najveće bezbjednosne prijetnje po Crnu Goru: organizovani kriminal, strani uticaji, sajber napadi, potencijalna politička nestabilnost ili nešto drugo?
Janović: Najveće bezbjednosne prijetnje po Crnu Goru danas su složene i međusobno povezane. Organizovani kriminal i dalje ostaje jedan od najvažnijih izazova, ne samo zbog krijumčarenja narkotika, pranja novca i nasilja, već i zbog pokušaja uticaja na institucije, ekonomske tokove i društvenu stabilnost.
Pored toga, veoma ozbiljne prijetnje predstavlja hibridno djelovanje, strani uticaji, sajber napadi, dezinformacione kampanje, pokušaji uticaja na javno mnjenje i institucionalne procese, kao i rizici koji se odnose na zaštitu kritične infrastrukture i informacionih sistema. To su prijetnje koje se često ne vide odmah, ali mogu imati dugoročne posljedice po stabilnost države i povjerenje građana u institucije.
Političku nestabilnost ne bih tretirao kao bezbjednosnu prijetnju samu po sebi, jer je politički život dio demokratskog procesa. Međutim, svaki period izraženih društvenih i političkih tenzija može biti prostor koji koriste strani akteri, organizovane kriminalne strukture ili drugi centri uticaja za pokušaje destabilizacije, širenje dezinformacija i slabljenje povjerenja u institucije.
Pitanje: Koliko je organizovani kriminal i dalje prisutan u državnim strukturama i da li je Crna Gora danas bezbjednija nego prije godinu i po?
Janović: Kada je riječ o prisustvu organizovanog kriminala u državnim strukturama, važno je biti precizan. Ne smije se čitav sistem poistovjećivati sa pojedinačnim slučajevima, ali se ne smije ni potcijeniti činjenica da organizovani kriminal godinama pokušava da ostvari uticaj kroz korupciju, saradničke pozicije i pristup osjetljivim informacijama. Upravo zato je jačanje profesionalnog integriteta, unutrašnjih kontrola, bezbjednosnih provjera i saradnje sa tužilaštvom, policijom i međunarodnim partnerima od ključnog značaja.
Da li je Crna Gora danas bezbjednija nego prije godinu i po dana? Danas postoji bolja međuinstitucionalna saradnja, snažnija i pravovremena razmjena podataka, veći nivo povjerenja i jasnija svijest o tome da se na savremene prijetnje ne može odgovoriti izolovano i pojedinačno, već isključivo koordinisanim djelovanjem.
U tom smislu, smatram da je Crna Gora danas bezbjednija, stabilnija i spremnija nego ranije, posebno u dijelu institucionalne spremnosti, koordinacije i sposobnosti da se prijetnje prepoznaju i na njih odgovori. Međutim, organizovani kriminal se prilagođava, hibridne prijetnje se mijenjaju, a sajber prostor postaje sve važniji ambijent u kojem mogu biti ugroženi institucije, kritična infrastruktura, podaci i povjerenje građana. Ovo znači da institucije moraju nastaviti da jačaju profesionalne standarde, tehnološke kapacitete, međusobnu koordinaciju i saradnju sa partnerima. Bezbjednost nije stanje koje se jednom dostigne, već proces koji zahtijeva stalnu pažnju, odgovornost i koordinisano djelovanje cijelog sistema.
Pitanje: Gdje je granica između zaštite tajnih podataka i prava javnosti da zna, posebno kada su u pitanju novinarska istraživanja, ali i kritike koje dolaze iz dijela medija i civilnog sektora?
Janović: Briga javnosti od zloupotrebe bezbjednosnih službi je opravdana u državi koja je imala takvih iskustava i konkretnih sudskih postupaka.
Agencija je prešla težak put u borbi sa nasljeđem koje je i dalje prati. Svi naši kapaciteti usmjereni su na zaštitu nacionalnih interesa uz puno poštavanje demokratskih standarda.
Postizanje balansa između zaštite tajnih podataka od značaja za nacionalnu bezbjednost i prava javnosti da zna, u čemu novinarska profesija ima izuzetno važnu ulogu, predstavalja izazov i za zemlje sa znatno dužom demokratskom tradicijom.
Agencija je godinama na meti različitih medijskih kampanja koje su u pojedinim slučajevima imale osnova ali bilo je dosta i onih drugih, gdje se pokušao oslabiti njen kapacitet u ostvarivanju zakonske uloge.
Crnogorske institucije, a među njima i ANB, na meti su hibridnih udara koji dolaze sa različitih strana. Agencija se u isto vrijeme napadala od strane zvanično suprotstavljenih interesnih grupacija iz zemlje i inostranstva, a kojima je zajednički interes slabljenje njenih operativnih kapaciteta.
Takvi napadi se ne dešavaju slučajno. Crnogorska služba je u procesu reforme i modernizacije u čemu usko sarađuje sa NATO i EU partnerima. Intenzitet napada proporcionalno raste sa približavanjem ulaska CG u EU.
Pitanje: Kakve ocjene o radu ANB-a dobijate od međunarodnih partnera i koliko je međunarodna saradnja važna za bezbjednost Crne Gore?
Janović: Ocjene koje Agencija dobija od međunarodnih partnera su veoma pozitivne, što se prevashodno ogleda u prepoznavanju naše profesionalnosti, kvaliteta i pravovremenosti obavještajnih podataka. Naši partneri visoko vrednuju pouzdanost ANB-a u razmjeni informacija i našu apsolutnu spremnost za zajedničko djelovanje.
Ovo povjerenje se ne gradi kroz deklarativne izjave, već isključivo kroz svakodnevnu saradnju. U tom smislu, ovakve ocjene predstavljaju najbolju potvrdu da ANB kontinuirano jača svoje kapacitete i da je prepoznata kao odgovoran, kredibilan i pouzdan partner u međunarodnoj bezbjednosnoj zajednici.
Kada je riječ o značaju međunarodne saradnje, ona je od suštinskog i strateškog značaja za bezbjednost Crne Gore. Savremene prijetnje ne poznaju državne granice. Organizovani kriminal, strani obavještajni uticaji, hibridna djelovanja, sajber napadi, nasilni ekstremizam, terorizam i rizici po kritičnu infrastrukturu imaju regionalnu i globalnu dimenziju. Imajući u vidu takav kontekst, kao i veličinu i geopolitički položaj naše zemlje, jasno je da na ove izazove ne možemo efikasno odgovoriti izolovano.
Za ANB međunarodna saradnja nije puka formalnost, već jedan od ključnih instrumenata zaštite nacionalne bezbjednosti. Kroz partnersku interakciju dolazimo do krucijalnih saznanja, ukrštamo procjene, razmjenjujemo iskustva i zajednički pratimo pojave koje mogu imati refleksije na Crnu Goru i region.
Naravno, takva saradnja i status pouzdanog partnera nose sa sobom veliku odgovornost. Zbog toga su modernizacija Agencije, jačanje profesionalnih standarda i zaštita njenog integriteta od presudnog značaja – ne samo za naše unutrašnje funkcionisanje, već i za očuvanje našeg međunarodnog kredibiliteta.
U konačnom, bez snažne i kontinuirane međunarodne saradnje nemoguće je imati potpunu i pravovremenu bezbjednosnu sliku. Ona je apsolutni preduslov da Crna Gora bude bezbjednija, institucionalno otpornija i sposobna da adekvatno odgovori na prijetnje koje su danas sve složenije, brže i međusobno povezane.
O zabranama ulaska: Napraviti jasnu razliku između slobode izražavanja i zloupotrebe javnog prostora
Pitanje: Srbija je uvela recipročne mjere u vezi sa zabranom ulaska vlasnicima pojedinih tabloida iz Beograda. Dio javnosti smatra da bi oštrica takvih mjera prije trebalo da bude usmjerena prema eventualnim nalogodavcima, a ne prema medijima. Kako Vi gledate na taj slučaj?
Janović: Pitanje zabrane ulaska u svaku državu, kada je uslovljeno razlozima nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti, ne smije se posmatrati kroz prizmu medijskog ili političkog reciprociteta. U bezbjednosnoj praksi, posezanje za takozvanim recipročnim mjerama može da pretpostavlja drugačiju vrstu odlučivanja od one koja podrazumijeva individualnu procjenu i objektivno utvrđivanje zakonom propisanih bezbjednosnih razloga.
Za razliku od takvog pristupa, mjere koje sprovode nadležni organi Crne Gore jesu isključivo individualne odluke, donijete kroz strogi institucionalni postupak, na osnovu raspoloživih podataka i konkretne, zakonom propisane smetnje.
Važno je napraviti jasnu granicu između slobode izražavanja i aktivnosti koje predstavljaju zloupotrebu javnog prostora sa jasnim bezbjednosnim implikacijama. Sloboda medija i pravo na javno iznošenje stavova ne mogu biti dovedeni u pitanje, ali kada se nedvosmisleno utvrdi da djelovanje nekog lica ispunjava zakonom propisane uslove za zabranu ulaska, država ima apsolutno pravo da reaguje.
U tom kontekstu, teza da bi predmetne mjere trebalo usmjeriti isključivo prema eventualnim nalogodavcima, a ne prema licima koja neposredno preduzimaju sporne aktivnosti, ne odgovara prirodi zakonskog postupanja. Ovdje je ključno napraviti razliku između onoga što je pravno nesporno i onoga što se pretpostavlja. Država mjere zabrane bazira na nedvosmisleno utvrđenim činjenicama o konkretnim aktivnostima neposrednog aktera – aktivnostima koje same po sebi predstavljaju zakonsku smetnju za ulazak u Crnu Goru i boravak u Crnoj Gori. Institucije ne mogu i ne smiju ignorisati lica koja svojim direktnim djelovanjem krše zakon, pod izgovorom da je prvo potrebno pravno dokazati često skrivene i složene veze sa njihovim eventualnim nalogodavcima.
Pri tome je ključno da se svaka mjera donosi zakonito, uz mogućnost osporavanja i preispitivanja njene zakonitosti pred nadležnim organima.
O slučaju Miloša Medenice: Mogućnost institucionalnog porijekla informacija ne može se isključiti
Pitanje: Kako gledate na slučaj Miloša Medenice i njegove javne nastupe u kojima iznosi određene tvrdnje? Da li, prema Vašim informacijama, podaci koje iznosi mogu imati veze sa obavještajnim sektorom ili eventualnim curenjem informacija?
Janović: Ovaj slučaj treba posmatrati šire od pojedinačnih javnih nastupa. Riječ je o pojavi koja ima i unutrašnju i regionalnu dimenziju, jer objave sadrže podatke iz više država, a plasiranje putem digitalnih kanala obezbjeđuje brzi prenos kroz javni prostor i utiče na percepciju rada institucija u zemlji i regionu, naročito kada se odnose na politiku, bezbjednosni sektor, pravosuđe ili organizovani kriminal.
Kada je riječ o pitanju da li izneseni podaci imaju veze sa obavještajnim sektorom, važno je napraviti jasnu razliku. Naime, sama činjenica da neko iznosi određene informacije, pa i onda kada im se u javnosti pripisuje ekskluzivitet, ne znači da one potiču iz bezbjednosno-obavještajne službe ili bilo kog dijela bezbjednosnog sistema. Ipak, zbog same prirode navoda, mogućnost institucionalnog porijekla se ne može isključiti, što u svakom slučaju, u zavisnosti od objavljenih podataka, podrazumijeva i odgovarajuće postupanje nadležnih organa.
Agencija ovaj i slične slučajeve ne posmatra kao obične medijske sadržaje, već kao dio šireg informacionog ambijenta koji se prati i analizira s aspekta mogućih bezbjednosnih implikacija. Međutim, upravo zbog prirode obavještajno-bezbjednosnog rada, postupanje Agencije u odnosu na konkretan slučaj nije i ne može biti predmet komentarisanja u smislu daljih odgovora na postavljena pitanja.
