Psiholozi koji u Crnoj Gori obavljaju psihološku djelatnost moraće da podnesu zahtjev za izdavanje licence ukoliko parlament usvoji Predlog zakona o psihološkoj djelatnosti, koji se trenutno nalazi u proceduri.
To će, kako je precizirano predlogom zakona, morati uraditi u roku od šest mjeseci od dana konstituisanja Komore psihologa, čije formiranje takođe predviđa ovaj akt, a u kojoj će članstvo biti obavezno.
Predlogom zakona koje je pripremilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja uređuju se uslovi i način obavljanja psihološke djelatnosti, kontrola kvaliteta stručnog rada, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti. Prema ovom aktu, psihološku djelatnost moći će obavljati jedino psiholog koji ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja stečen na akademskom studijskom programu psihologije u Crnoj Gori ili lice kome je priznata inostrana obrazovna isprava stečena na akademskom studijskom programu psihologije u istom nivou kvalifikacije obrazovanja i koje ima licencu.
– Licu koje ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana, zabranjeno je obavljanje psihološke djelatnosti. Poslodavcu je zabranjeno da, prilikom zapošljavanja lica za obavljanje psihološke djelatnosti, zaposli lice koje ne ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana – definiše Predlog zakona.
Članom 8 je propisano da se licenca za obavljanje psihološke djelatnosti izdaje psihologu koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit, koji nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo iz grupe krivičnih djela protiv života i tijela, polne slobode i braka i porodice, kao i za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga. Licencu može dobiti član Komore psihologa Crne Gore.
Definisano je da pripravnički staž za psihologa traje devet mjeseci, nakon kojeg psiholog polaže stručni ispit pred komisijom koju obrazuje Komora. Troškove polaganja stručnog ispita snosi lice koje polaže stručni ispit, a sadržaj, način polaganja i visinu troškova polaganja propisuje Ministarstvo.
Licencu psihologu izdaje Komora, na njegov zahtjev. Izdaje se na period od 10 godina i može se obnoviti.
– Licenca se privremeno oduzima psihologu koji u predviđenom roku ne otkloni nepravilnosti utvrđene prilikom vršenja kontrole kvaliteta stručnog rada, kome je izrečena mjera privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti. U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, licenca se oduzima na period od godinu dana. O privremenom oduzimanju licence iz stava 1 ovog člana odlučuje Komora rješenjem, protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor – definiše član 13.
Kazne do 15.000 eura
Članom 49 propisane su novčane kazne od 1.000 do 15.000 eura za pravno lice ako prilikom zapošljavanja lica za obavljanje psihološke djelatnosti, zaposli lice koje ne ispunjava propisane uslove, ako počne s radom i obavlja psihološku djelatnost bez rješenja o ispunjenosti uslova, ne snosi troškove osiguranja od profesionalne odgovornosti za psihologa koji psihološku djelatnost obavlja kod poslodavca. Za te prekršaje predviđene su kazne od 1.000 do 6.000 eura i za preduzetnike.
Za psihologe su predviđene kazne od 500 do 2.000 eura ako obavljaju psihološku djelatnost bez licence, ako na bilo koji način daje na uvid psihodijagnostička sredstva neovlašćenim licima, ako kao profesionalnu tajnu ne čuva podatke o ličnom i porodičnom životu korisnika psiholoških usluga i rezultatima psihološke procjene.
Psiholog trajno ostaje bez licence ako izgubi poslovnu sposobnost, ako se, nakon izdavanja licence, utvrdi da nije ispunjavao uslove za izdavanje licence, ako u roku od godinu dana za koji mu je privremeno oduzeta licenca, ne otkloni nepravilnosti utvrđene prilikom vršenja kontrole kvaliteta stručnog rada…
Članom 54 je definisano da će se osnivačka Skupština Komore održati u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a sazvaće je najmanje 10 psihologa i njom će predsjedavati najstariji psiholog.
U obrazloženju zakona se navodi da u ustanovama poslove psihologa često obavljaju lica koja nemaju odgovarajuću stručnu spremu, zbog čega izostaje adekvatna zaštita mentalnog zdravlja, kao i prevencija razvoja problema.
– Zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa, društvo je bilo suočeno s ozbiljnim i dugoročno štetnim posljedicama koje se ogledaju u korišćenju psihodijagnostičkih sredstava od strane neovlašćenih osoba, kao i zloupotreba istih i narušavanje autorskih prava. Takođe, upitna je i organizacija posla psihologa, dolazi do zloupotrebe same profesije jer psihološke metode i postupke sprovode lica koja nemaju odgovarajuću kvalifikaciju. Dosadašnjom praksom su oštećeni korisnici koji nijesu dobijali adekvatne usluge, a posljedice neadekvatne zaštite mentalnog zdravlja odražavaju se na mentalno zdravlje stanovništva – navodi se u obrazloženju Predloga zakona.
Izvor: Dan
