Nezavisna ekspertska grupa Savjeta Evrope GREVIO, koja je odgovorna za praćenje implementacije Istanbulske konvencije istakla je da je Crna Gora postigla pohvalan napredak u borbi protiv nasilja nad ženama, ali je, kako navode, potrebno hitno djelovati u borbi protiv rodnih stereotipa, poboljšanju istraga i krivičnog gonjenja, kao i zaštiti žrtava.
Izvještaj je objavljen danas.
GREVIO pozdravlja činjenicu da su vlasti od usvajanja izvještaja o osnovnoj evaluaciji Crne Gore preduzele važne korake da dalje usklade svoj pravni i politički okvir sa zahtjevima Istanbulske konvencije. Najznačajnije, na prijedlog GREVIO-a, Crna Gora je usvojila Nacionalni plan za implementaciju Istanbulske konvencije. Nadalje, uvedene su zakonske izmjene kako bi se bolje razgraničili prekršaj i krivično djelo nasilja u porodici, a krivičnopravna definicija nasilja u porodici usklađena je sa definicijom Istanbulske konvencije. Još jedan pozitivan pomak je unapređenje prikupljanja podataka uvođenjem nove objedinjene baze podataka koju dijele Centri za socijalni rad i policija, iako i dalje postoje značajni izazovi u vezi sa prikupljanjem podataka u agencijama za sprovođenje zakona, pravosuđu i zdravstvenom sektoru. Napredak je ostvaren i u vezi sa specijalističkim službama podrške osnivanjem dva nova skloništa za žrtve nasilja u porodici 2024. godine u opštini Bar.
Konstatujući napredak, GREVIO je takođe identifikovao oblasti koje zahtijevaju hitnu akciju vlasti.
Štetni rodni stereotipi i patrijarhalni stavovi opstaju u svim sektorima crnogorskog društva, uključujući medije i politiku, i oblikuju stavove profesionalaca koji se bave žrtvama ili počiniocima, kao što su službenici za sprovođenje zakona, tužioci, sudije, socijalni radnici i zdravstveni radnici.
Zbog toga je hitno potrebna obuka ovih stručnjaka. Psiho-socijalni programi tretmana za počinioce nasilja treba da se fokusiraju na promjenu ponašanja, a ne samo na medicinski tretman.
Usko povezana sa pitanjem stavova je hitna potreba da se poboljša postupanje u slučajevima nasilja nad ženama: postoje ozbiljni nedostaci u obezbjeđivanju brzog i nepristrasnog odgovora na takve slučajeve od strane službenika za sprovođenje zakona, kao i u procesuiranju slučajeva od strane sudova, uključujući odluke o starateljstvu i pravima posjeta. GREVIO je dalje izrazio zabrinutost za efikasnu zaštitu žrtava putem hitnih zabrana i naloga za zaštitu zbog ograničene dostupnosti i/ili upotrebe takvih naloga.
Postoji hitna potreba da se centrima za socijalni rad obezbijede adekvatna sredstva kako bi im se omogućila odgovarajuća podrška žrtvama nasilja. Što se tiče zdravstvenih usluga, GREVIO je podvukao potrebu da se žrtvama obezbijedi privatnost prilikom otkrivanja njihovog iskustva nasilja i da se obezbijedi primjena postojećih smjernica, uključujući prioritetni tretman žrtava. Saradnja između relevantnih agencija takođe treba hitno da se poboljša.
Takođe se preporučuje da se obezbijede odgovarajući resursi za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući održivo finansiranje nevladinih organizacija za ženska prava koje vode specijalističke usluge podrške ženama žrtvama; poboljšati prikupljanje podataka o svim oblicima nasilja; prilagoditi nastavni materijal u formalnom obrazovanju radi promovisanja rodne ravnopravnosti i nestereotipnih rodnih uloga, kao i da u formalne nastavne planove i programe uključi nastavu koja odgovara uzrastu, između ostalog, o pojmu slobodno datog pristanka u seksualnim odnosima i pitanju nasilja nad ženama.
Pristup dugoročnoj finansijskoj pomoći, socijalnom stanovanju i podršci za pronalaženje zaposlenja takođe je bio hitno potreban ženama žrtvama nasilja. U izvještaju je naglašena hitnost da se usluge specijalističke podrške učine dostupnim za sve žrtve širom zemlje. Kako je podrška žrtvama seksualnog nasilja u Crnoj Gori trenutno izuzetno ograničena, vlasti bi trebalo da daju prioritet naporima da uspostave referalne centre za žrtve silovanja i/ili seksualnog nasilja.
GREVIO je takođe ukazao na hitnu potrebu da se osigura da postupci medijacije u slučajevima porodičnog prava sa istorijom nasilja u porodici ne predstavljaju kvazi-obaveznu medijaciju; slučajevi nasilja u postupcima porodičnog prava treba sistematski otkrivati, a od sudija treba zahtijevati da proaktivno obavještavaju strane o dobrovoljnoj prirodi medijacije. Treba izbjegavati ponovljeno ispitivanje žrtava od strane različitih subjekata u krivičnom postupku i ukinuti praksu vođenja „sučeljavanja“ između žrtava i počinilaca u sudskim postupcima; žrtve treba da imaju koristi od mogućnosti da svjedoče bez prisustva počinioca.
Na kraju, GREVIO upozorava da bi novi trend uvođenja sistema licenciranja za pružaoce usluga mogao da ugrozi kvalitetno pružanje usluga žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u porodici, jer je kriterijume za dobijanje licence teško ispuniti za male nevladine organizacije.
Izvor: RTCG
