Ravnoteža između posla i privatnog života nije samo pitanje lične organizacije, već ključan aspekt zdravlja i zaštite na radu, poručio je Vladimir Krsmanović na okruglom stolu i panel diskusiji pod nazivom „Ravnoteža između posla i privatnog života u kontekstu suzbijanja psiho-socijalnog rizika“, koji je organizovao Savez sindikata Crne Gore (SSCG) danas u Podgorici.
Ovaj događaj je dio projekta „Izgradnja kapaciteta sindikata jugoistočne Evrope“, koji SSCG realizuje uz podršku programa švedskih sindikata Union to Union, posredstvom regionalne kancelarije MKS-PERC iz Sarajeva.
Vladimir Krsmanović, menadžer projekta, ukazao je na značaj prevencije u pristupu psiho-socijalnim rizicima.
„Ravnoteža između posla i privatnog života nije samo pitanje lične organizacije, već ključan aspekt zdravlja i zaštite na radu. Psiho-socijalni rizici, poput stresa i burn-out sindroma, imaju ozbiljne posljedice, kako za zaposlene, tako i za poslodavce. U eri digitalizacije i sve većih radnih zahtjeva, granica između posla i privatnog života postaje sve zamagljenija, što dodatno otežava očuvanje ove ravnoteže“, kazao je Krsmanović.
Prema njegovim riječima, statistike Evropske unije pokazuju da stres na radnom mjestu pogađa svakog trećeg zaposlenog, uzrokuje do 60% izgubljenih radnih dana i generiše gubitke od preko 20 milijardi eura godišnje.
„Ovi brojevi kriju milione ličnih priča i trauma, dok u našem društvu stres i njegove posljedice dodatno opterećuju porodice, naročito zaposlene žene. To je razlog zašto ovaj problem moramo rješavati kroz posvećen socijalni dijalog“, dodao je Krsmanović.
Tokom diskusije, istaknuto je da je ravnoteža između posla i privatnog života prioritet Evropske unije, što je naglašeno Lisabonskim sporazumom i Direktivom EU 2019/1158 o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Implementacija ovih standarda u Crnoj Gori, prema riječima Krsmanovića, ključna je za unapređenje ekonomskog rasta, društvene kohezije i kvaliteta života zaposlenih.
„Poremećaj ravnoteže između poslovnog i privatnog života ima negativne efekte, ne samo na zaposlene već i na njihovo neposredno okruženje. Sindikati moraju sistematski i organizovano rješavati ovaj problem, s naglaskom na preventivnom djelovanju. Nadamo se da i poslodavci prepoznaju važnost ovakvog pristupa“, kazao je Krsmanović.
On je takođe naglasio da se u našem društvu često izbjegava suočavanje s ovim problemima zbog stigmatizacije, dok stres i njegove posljedice ostaju gurnuti „pod tepih“, što dodatno pogoršava situaciju.
Okrugli sto je okupio predstavnike socijalnih partnera, eksperte i članove Odbora za rodnu ravnopravnost Saveza sindikata, koji su iz različitih uglova sagledali problematiku.
Zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca, Filip Lazović, istakao je da su podržali trendove i smjernice Brisela koje se odnose na balans između posla i privatnog života.
„Moramo pronaći ravnotežu, ali ne smijemo dozvoliti da zaposleni trpi na privatnom planu. S druge strane, ne treba ni pretjerano štititi privatni život zaposlenog na račun profesionalnog, jer ćemo na taj način ugroziti njegovu karijeru“, poručio je Lazović.
Prema riječima Jovane Bošković iz Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, poslodavci su dužni da primjenjuju sve mjere zaštite na radu.
„Zaposleni često nisu dovoljno informisani o svojim pravima. Povrede na radu, pa čak i slučajevi samoubistava, ozbiljan su alarm da se strategija i akcioni plan zaštite na radu prioritetno razmotre. Kroz dijalog i ovakve skupove treba pronaći prostor za efikasnije djelovanje“, istakla je Bošković.
Zaključeno je da ravnoteža između posla i privatnog života nije samo pitanje socijalnog dijaloga, već i dugoročnog ekonomskog razvoja. Ulaganje u mjere koje podržavaju ovu ravnotežu ne treba posmatrati kao trošak, već kao investiciju koja donosi benefite kako zaposlenima, tako i poslodavcima.
SSCG će nastaviti da se zalaže za implementaciju evropskih standarda i jačanje svijesti o značaju ove teme kroz buduće aktivnosti i socijalni dijalog.
Izvor: Gradski.me
