Građane koji budu uhapšeni zbog podmetanja požara tužilaštvo će teretiti za krivično dijelo izazivanje opšte opasnosti. Za to krivično dijelo je propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Uprkos ovim sankcijama, direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova i dalje bilježi veliki broj požara koji ne ukazuju na prirodne uzročnike. Međutim, predlog Zakona o zaštiti prirode imaće novčane kazne za počinioce u rasponu od 2000 do 40.000 eura, saopštio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić u Jutarnjem programu Gradske RTV.
On je objasnio da su Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo ekologije imali pristup da edukacijama kampanjama pokušaju svijest građana da podignu na neki veći nivo, da objasne koji su to gubici koje imamo paljenjem šuma i livada.
„I čini mi se da smo imali dosta uspjeha u tim kampanjama, ali i dalje postoje pojedinci koji jednostavno ne žele da prihvate takav način i jednostavno i dalje koriste vatru da bi očistili svoje imanje. Mi smo prije dvije godine takođe inicirali jednu izmenu zakona o šumama, jer smo primijetili da je ogromna količina požara na jugu zemlje u blizini gradova gdje jednostavno takozvani investicioni požari gutaju sve pred sobom“, kaže Gazdić.
Gazdić napominje da smo 2020. godine, imali jedan rigorozan primjer gdje je napravljeno šest miliona eura štete u Rožajama.
„Izgorjelo je preko 160 hektara šume, upravo ovakvim jednim načinom. Od 2014. do 2018. smo izgubili oko 35.000 hektara. Znači za 4-5 godina 35.000 hektara. Tu cifru koju ste pomenuli je dosta upitna jer na primjer na zapadu u EU procjena štete izgorjele površine jeste 20.000 eura po hektaru. A kod nas šteta od požara koja je izgorjela je negdje oko 6.500.000 za ovaj period od 2014. do 2018. Što na kraju ispada negdje oko 160 eura po jednom hektaru. Sad vidite koja je razlika. Mi smo izračunali 160 eura po hektaru, a na zapadu ta cifra je negdje oko 20.000 eura. Dakle nismo izgubili samo 6.500.000, nego po standardima EU smo izgubili oko 700.000.000 za 4-5 godina. Tako da metodologija proračuna štete je dosta drugačija na zapadu i mislim da treba nje da se pridržavamo“, kazao je Gazdić.
Broj požara u Glavnom gradu sa približavanjem ljetnje požarene sezone se povećava, zbog održavanja livada, kaže VD komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić.
“Mi prije svega apelujemo na građane da održavaju livade na pravi način i deponuju taj biljni otpad. A ukoliko to nije moguće, da pozovu u Službu zaštite iz spašavanja Glavnog rada na broj 123 i zajedno u dogovoru sa vatrogacima prvo izvidimo mogućnost kontrolisanog paljenja i dogovorimo termine. Kako se primiče ljetnja požarna sezona, već ulazimo u neki bliži period priprema, moramo imati jednu dobru komunikaciju sa mještanima, upravo zbog toga i krećemo se u mjesnim zajednicama, da ljudi imaju kontakt sa nama kako bismo konkretno dogovorili na terenu i izvidjeli sve mogućnosti kontrolisanog paljenja.
Blečić očekuje brzo usvajanje zakona, jer je on dosta usklađen sa evropskim standardima, odnosno 100% usklađen sa direktivama.
To nam je i obaveza iz poglavlja 27, tako da ovim zakonom rješavamo neke decenijske probleme koje sami zapravo pravimo, preduslov da se neki decenijski problemi koje imamo u Crnoj Gori ekološki riješe njegovom primjenom.
Požare je jednostavno izkontrolisati jer su vidljivi. Primjena ovog zakona će, jednostavno, doprinijeti smanjenju pojave požara. Služba zaštite I spašavanja kroz veliki broj projekata se pripremila sa oprememom koja će služiti za praćenje požara, zaključuje Blečić.
Izvor: Gradski.me
