U Ministarstvu kulture i medija najvažniji cilj je da novinari bezbjedno rade svoj posao, a iako se bilježe pomaci, za njih nema potpuno sigurnog okruženja, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, naglašavajući da su veliki izazovi socio-ekonomski položaj medijskih radnika i govor mržnje prema ženama.
Vujović je, gostujući na TV Adria, kazala da u Crnoj Gori postoji medijski pluralizam, a to je potvrdio i Izvještaj Evropske komisije.
„Od 200 medija koliko je registrovano u Crnoj Gori možemo čuti sve strane političkog spektra, različita mišljenja i to je dobra stvar. Naravno da ima izazova, a jedan od njih je socio-ekonomski položaj medijskih radnika. Imamo oko 1500 do dvije hiljade ljudi zaposlenih u medijima i u vezi sa medijima i njihov status nije podjednak. Razlikuje se status u lokalnim javnim emiterima, nacionalnom Javnom servisu u odnosu na komercijalne, privatne medije“, rekla je Vujović.
Ministarstvo kulture i medija, kako je kazala, može da učestvuje, ali nije prvo u socijalnom dijalogu već je, kada su privatni mediji u pitanju, osnovna komunikacija između poslodavca i zaposlenog.
„Apelujem na sve aktere u tom dijalogu da se potrude da i tu dođemo do boljih rješenja. Kada je riječ o bezbjednosti novinara, nalazimo se na 41. mjestu od 180 zemalja na listi Reportera bez granica. Možemo reći da je stanje bolje nego što je bilo prije nekoliko godina, ali kada se desi brutalan napad to nas vraća unazad. Novinarstvo uvijek sa sobom nosi opasnosti, pogotovo ako se bavite istraživačkim novinarstvom“, jasna je Vujović.
Medijskim zakonima su, kako je rekla, prepoznati članovi koji se direktno tiču bezbjednosti novinara, a pomaže se i rad Komisije za istrage napada na novinare.
„Trudimo se da se slika popravi i da novinari budu bezbjedniji u svome poslu. Razmatramo i zahtjev da novinari imaju beneficirani radni staž, ali još uvijek nismo stava da je to potrebno, već je neophodno sve učiniti da novinari budu zaštićeni na svome poslu i oslobođeni uvreda, napada. Osim brutalnog napada na novinarku Raičević, prošle i pretprošle godine imali smo uglavnom verbale napade i napade na društvenim mrežama“, istakla je Vujović.
Neriješeno ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, kako je rekla, stalni je teret, podsjetnik na mračne dane i mračnu stranu crnogorske istorije i nikada ne treba odustati od traganja za nalogodavcima.
„Mi idemo naprijed, ali posao nikada nije gotov i ne možemo reći da živimo u potpuno bezbjednom okruženju za novinare“, rekla je Vujović.
Žene su, kako smatra, često izložene uvredama da bi se odvratile od bavljenja javnim poslom.
„Borba protiv toga je i borba za sve mlade žene koje razmišljaju da pođu našim stopama. Važno je govoriti o ovome i odreagovati brzo, adekvatno i bez predrasuda i selektivne pravde. U Ministarstvu se trudimo da uspostavimo standard da,kada god se desi napad na žene u javnom prostoru koji je mizogin i diskriminišući, jednako osudimo, pokazujući kako treba. Potrebni su nam glasovi žena, jednakost i ravnopravnost u društvu. Žene moraju da se osjećaju sigurno gdje god da se nalaze. Politika je jednako mjesto i za muškarce i za žene“, jasna je Vujović.
U posljednjem slučaju napada na izvršnu direktoricu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanju Ćalović Marković, kako je primijetila, reakcije svih su pokazale da nema tolerancije za takve stvari i da je to nedopustivo.
„Radujem se što idemo u dobrom pravcu, ali naravno želim da se takve stvari nikad ne događaju“, poručila je Vujović.
Novi moderni medijski zakoni su, kako je istakla, donijeli mnogo dobra medijskom sektoru i medijskoj sceni u Crnoj Gori.
„Fond za medijski pluralizam je sa 0,09 povećan na 0.20 odsto tekućeg budžeta. To će biti izdašan fond, od skoro tri miliona eura za sve komercijalne medije da se bave temama od javnog značaja. Tome Fondu neće moći da pristupi medij koji nije pravilno upisan u evidenciju medija. Omogućen je hitan postupak, kada neko smatra da je u medijima bio izložen govoru mržnje. Sada sama osoba koja se smatra žrtvom govora mržnje može pokrenuti hitan sudski postupak. Medij mora da ispuni kvotu od 25 odsto sopstvenog programa, koja se tiču Crne Gore i zanimaju crnogorske građane, da ne bude reemitovanja“, navela je Vujović.
Kultura je, kako je rekla, opšte dobro, ona je inkluzivna, podstiče empatiju i društvenu koheziju.
„Ako smo dovoljno u kulturi više razumijemo ono što je drugačije od nas. Trudimo se da kroz naše konkurse pomognemo sektoru koji ne radi kod nas, da mu otvorimo vrata, da podržimo njihove aktivnosti, festivale, izložbe. Niko nije isključen, ima mjesta za sve kulturne stvaraoce koji proizvode kvalitetne programe. To nas samim tim udaljava od dezinformacija, govora mržnje, etničke distance. Trudimo se da oplemenimo naš prostor“, kazala je Vujović.
U okviru Medijske strategije kako je rekla, predviđeno je fromiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, kako bi se pokazalo prstom na one koji šire govor mržnje, dezinformacije, lažne vijesti.
„Kroz programe medijske i digitalne pismenosti radimo na tome kako da obrazujemo naše građane kako da čitaju, slušaju vijesti i prema njima se odnose“, rekla je Vujović.
Izvor: TV Adria
