Izvještaji analiziraju fenomen „organizovane korupcije“ – sistem u kojem se kriminalne grupe povezuju s političkim partijama kako bi iskoristile državne resurse za finansijsku dobit i jačanje društvenog i političkog uticaja.
“Od devedesetih godina zemlje Zapadnog Balkana prošle su kroz tranziciju iz autoritarnog u demokratsko upravljanje, reformišući policiju i pravosuđe. Iako su sprovedene brojne antikorupcijske mjere i reformski zahvati, međunarodne institucije poput UN i Evropske komisije i dalje ukazuju da raširena korupcija i slaba vladavina prava potkopavaju demokratske procese i evropske integracije regiona”, navodi se u izvještaju.
Izvještaj upozorava da napore za jačanje institucija otežava nedovoljna primjena zakona, kao i pritisci na tužilaštvo i sudstvo, spoljašnji i unutrašnji. Organizovani kriminal i korupcija, navodi se, utiču na državne organe i ekonomiju, stvarajući društvenu i političku toleranciju na ove pojave.
Poseban dio izvještaja odnosi se na Crnu Goru, gdje je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo veliki broj postupaka protiv visokih funkcionera iz izvršne vlasti, pravosuđa i policije.
“Time je pokazano da postoje kapaciteti za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali su prepreke brojne – od nedostatka sudskih prostorija, kancelarija i opreme, do manjka sudija i stručnog osoblja”, piše u izvještaju.
Sudije Posebnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kako se navodi, suočavaju se s alarmantnim opterećenjem – svaki obrađuje između 25 i 30 predmeta organizovanog kriminala i korupcije, uz dodatnih 70 do 100 predmeta iz drugih oblasti.
Izvještaj zaključuje da je jačanje institucija i vladavine prava ključno za stabilnost regiona, a bez odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije strateški ciljevi Zapadnobalkanske šestorke ostaju ugroženi.
Preporuke za jaču borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala
Izvještaj GI-TOC donosi niz preporuka za unapređenje pravosuđa i institucija u Crnoj Gori i regionu.
Prije svega, preporučuje se jačanje administrativnih i prostorno-tehničkih kapaciteta sudova i tužilaštava, naročito Posebnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje nema dovoljno sudija, prostorija za rad i adekvatne opreme za čuvanje dokaza. Traži se i hitna izgradnja novog sudskog kompleksa, kao i popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta.
Izvještaj naglašava i potrebu da se izmijene sudska pravila kako bi advokati mogli koristiti laptopove i tablete u sudnicama, što bi olakšalo praćenje i obradu složenih predmeta. Predlaže se i unapređenje sistema raspodjele predmeta, kroz uvođenje obavezne nasumične dodjele, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe.
Posebno se ističe neophodnost veće nezavisnosti tužilaštva i Sudskog savjeta. U tom smislu, preporučuje se izmjena člana 127 Ustava Crne Gore, kojim bi ministar pravde bio isključen iz Sudskog savjeta, kao i uklanjanje mogućnosti da članovima Savjeta mandat bude produžen ako parlament ne uspije da izabere nove.
Na normativnom planu, izvještaj predlaže izmjene Krivičnog zakonika radi jasnijeg definisanja kriminalnih aktivnosti iz kojih potiču nezakoniti prihodi, kao i izmjene Zakonika o krivičnom postupku kako bi se skratilo trajanje suđenja. Preporučuje se i unapređenje zakonskog okvira za oduzimanje imovine stečene kriminalom, u skladu s praksom EU.
Dio preporuka odnosi se na status sudija i tužilaca – od donošenja posebnog zakona o platama, do usklađivanja starosne granice za rad sa ostalim javnim funkcionerima, odnosno do 66 godina života. Predlaže se i uvođenje obavezne obuke o integritetu i etici, te jasnije razgraničavanje etičkih od disciplinskih prekršaja.
Izvještaj upozorava i na potrebu ograničavanja mjera tajnog nadzora, koje bi se ubuduće trebale koristiti isključivo u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala.
Konačno, traži se sprovođenje svih preporuka antikorupcijskog tijela GRECO, naročito u vezi sa poslanicima, sudijama i tužiocima, te jačanje kapaciteta Sudskog savjeta u planiranju resursa i komunikaciji sa javnošću.
Izvor: RTCG
