Pojedini mediji su nedavno objavili da će Huter napustiti Demokratsku partiju socijalista jer je budvanski DPS podržao budžet, kojim se planira donacija SPC od milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi. Huter na to kaže da ozbiljni i odgovorni mediji ne bi trebalo da se bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.
Kako ističe, nažalost, dio medijske scene funkcioniše po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javnošću.
„Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih i nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji“, poručio je Huter.
Huter je komentarisao i nedavna dešavanja oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Nakon saopštavanja zahtjeva DNP-a stiče se utisak da su protesti u Botunu bili politički, kao i da su građani Zete dovedeni u zabludu.
Prema riječima Hutera, dešavanja u vezi sa postrojenjem u Botunu još jednom su pokazala koliko je neodgovorno instrumentalizovati pitanja od vitalnog značaja za životnu sredinu i zdravlje građana u dnevno-političke svrhe.
„Nakon javno iznesenih zahtjeva DNP-a, jasno je da se protesti zloupotrebljavaju, a građani Botuna koriste kao sredstvo političkog pritiska. Time se nanosi šteta građanima Zete i Podgorice, ali i ukupnim interesima Crne Gore“, kazao je on.
Huter smatra da je evidentno da ti zahtjevi nijesu autonomni, već da reflektuju interese, kako kaže, dobro poznatih regionalnih centara moći koji preko svojih političkih ispostava u Crnoj Gori pokušavaju da ugroze koncept građanskog društva i uspore evropski put države.
„Ukoliko Vlada prihvati da pitanja službenog jezika, državljanstva i državnih simbola postanu dio njene zvanične agende, to bi značilo institucionalizaciju blokade procesa evropskih integracija“, upozorava Huter.
On dodaje da, uprkos činjenici da su dosadašnja uslovljavanja često rezultirala novim ministarstvima i kadrovskim rješenjima, ne isključuje mogućnost novih preslaganja na državnom nivou.
„Ne treba se iznenaditi ako mjera privremenog prolongiranja ovog galimatijasa budu opet nove fotelje i nova podmirenja. Nije isključeno da aktuelna dešavanja dodatno zakomplikuju situaciju, pa možda dobijemo još neko ministarstvo ili makar desetak savjetnika“, istakao je Huter.
Odgovarajući na pitanje da li smatrate da će aktuelna vlast opstati do 2027. godine Huter ocjenjuje da je sadašnja vlast već u prvim danima ove godine, po ko zna koji put, potvrdila svoju nefunkcionalnost i štetnost po interese Crne Gore.
„Unutrašnje podjele, odsustvo kapaciteta za upravljanje ključnim procesima, kao i kontinuirani pad povjerenja javnosti ukazuju da je njen politički kraj blizu. Usudio bih se i da prognoziram – izvjestan u 2026. godini“, smatra on.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori je potrebna snažna, stabilna i proevropska Vlada koja će dosljedno štititi državne interese, a takva Vlada bez DPS-a, kako ističe, nije moguća.
„Danas imamo vlast koja se hvali rekordnom većinom u Skupštini, ali ta većina nije odraz volje građana. Odnosi snaga su se promijenili – to pokazuju istraživanja i lokalni izbori u najvećim gradovima. Da se danas održe parlamentarni izbori, okosnica ove vlasti – PES, Demokrate i koalicija ZBCG – ne bi imala 50 odsto podrške“, kaže Huter.
Dodaje da je potpuno razumljivo što aktuelna većina ne želi da provjeri legitimitet na izborima, već se, kako navodi, krije iza „trošnog legitimiteta iz 2023. godine“.
„Drže građane zarobljene u prošlosti, dok se sadašnjost raspada pred našim očima. Posljedice takve politike osjećamo svakog dana, kroz stalne sukobe unutar vlasti i krize koje eskaliraju. Situacija u Botunu samo je jedan u nizu dokaza da ova vlast ne može da upravlja ni sobom, a kamoli državom“, naglasio je on.
Huter smatra za konstataciju da Crnom Gorom vlada Andrija Mandić nijesu potrebni ni posebna politička intuicija ni iskustvo.
„Dovoljno je sagledati tok donošenja ključnih odluka i odnose unutar parlamentarne većine. Od načina formiranja većine, izbora predsjednika Skupštine, uslovljavanja podrške zakonima, pa do otvorenih priznanja o političkom uticaju na izbor najvažnijih pravosudnih funkcija, uključujući izbor vrhovnog državnog tužioca, jasno je ko je gazda parlamentarne većine“, poručio je Huter.
Sagovornik CdM-a je kazao da podržava otvorene liste.
„Naravno da podržavam“, rekao je Huter.
On objašnjava da bi otvorene liste omogućile građanima da neposredno biraju kandidate kojima vjeruju.
„Time bi se jačala odgovornost izabranih predstavnika, povećalo povjerenje u politički sistem i unaprijedio demokratski karakter izbornog procesa“, istakao je on.
U razgovoru za CdM Huter je komentarisao i tvrdnje analitičara, civilnog sektora, kao i članova opozicionih partija da je DPS u posljednje vrijeme ‘nevidljiv’ i bez energije.
Huter navodi da je prirodno da najveća politička partija bude pod posebnom pažnjom analitičke javnosti, civilnog sektora i političkih konkurenata.
„DPS se fokusira na ostvarenje svojih programskih ciljeva. Kao građanska, proevropska i državotvorna partija, u ovim izazovnim vremenima posvećeni smo jačanju evropskih integracija, ekonomskom razvoju, građenju stabilnih institucija i očuvanju crnogorske državnosti“, rekao je on u odgovoru na pitanje CdM-a šta DPS trenutno radi.
Prema njegovim riječima, energija i vidljivost DPS-a ogledaju se u konkretnim aktivnostima koje dugoročno donose rezultate građanima i državi.
„Bilo da smo u vlasti ili opoziciji, DPS ostaje najjači štit odbrane nacionalnih interesa Crne Gore“, zaključio je Huter.
On ističe da DPS, za razliku od političke konkurencije, kontinuirano radi na jačanju svojih kadrovskih i organizacionih kapaciteta.
„Naš cilj nije vlast radi vlasti, već preuzimanje odgovornosti kako bismo zaustavili dalje nazadovanje države i Crnu Goru vratili na put stabilnosti, razvoja i evropskog prosperiteta“, zaključio je Huter u razgovoru za CdM.
Izvor: CdM
