Sadržaj
Ovo je u izjavi za Pobjedu kazao profesor prava i advokat Miloš Vukčević nakon jučerašnjeg (očekivanog) ponovnog usvajanja izmjena Zakona o Ustavnom sudu.
Protivljenje
Ovaj akt prvobitno je usvojen prije deset dana, ali ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje. U obrazloženju koje je pratilo taj čin, on je precizirao kako član 3 izmijenjenog zakona omogućava da sudija Ustavnog suda kome je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata može da nastavi da vrši funkciju sve do izbora svog nasljednika. Kako je dodao, takva odredba suprotna je ustavnom amandmanu XVI iz 2012. godine, kojim je strogo definisana dužina mandata sudija Ustavnog suda, „ne ostavljajući osnov za produženje mandata niti za vršenje funkcije nakon njegovog isteka“.
– Usvojeni zakon omogućava sudiji da nastavi sa radom i nakon isteka ustavnog roka… Poređenjem dosadašnje norme, kojom je vršenje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu, i novog rješenja, prema kojem je ta mogućnost vremenski neograničena (odnosno traje do izbora novog sudije), može se konstatovati da se novim članom ne rješava postojeći problem, već naprotiv da se on dodatno usložnjava – naveo je Milatović prilikom odbijanja da potpiše pomenute izmjene.
No, većina poslanika Skupštine Crne Gore očigledno drugačije vidi (ne)ustavnost izmijenjenih članova Zakona o Ustavnom sudu. Prijedlog je usvojen sa 41 glasom „za“, dok su protiv bili poslanici opozicije i Bošnjačke stranke koja se nalazi u korpusu vladajuće većine.
– Svi koji žele da primijene dodatni pravni lijek mogu da se obrate Ustavnom sudu kako bi se utvrdilo da li ovaj zakon krši Ustav ili ne – kazao je šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) nakon ponovnog usvajanja izmjena zakona.
Nedugo nakon toga, iz kabineta predsjednika države stigla je najava kako će Milatovićev pravni tim pripremiti inicijativu za ocjenu ustavnosti nove verzije Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
(Ne)ustavnost
Komentarišući činjenicu da se novim odredbama mnogo toga dovodi u pitanje, Vukčević je za Pobjedu kazao kako smatra opravdanim najavljenu inicijativu predsjednika za preispitivanje ustavnosti izmijenjene verzije zakona.
– Po mom sudu, izmjena Zakona o Ustavnom sudu nije u skladu sa Ustavom, jer je Ustav jasan i propisuje da mandat sudije Ustavnog suda traje 12 godina. Zato se zakonom taj mandat ne može produžavati, pa je očigledno da bi takvo zakonsko rješenje bilo suprotno Ustavu Crne Gore – istakao je on.
Takođe je ukazao na preporuke koje je Venecijanska komisija svojevremeno dala istim povodom – da sudije nastavljaju sa radom do izbora svog nasljednika, a kako bi se osigurala funkcionalnost Ustavnog suda.
– Takvo rješenje, po mom sudu, jeste opravdano, uzimajući u obzir da je izbor sudija Ustavnog suda predmet političke trgovine. Svi smo vidjeli da je bilo dosta zastoja u pogledu izbora sudija, što je sve dovelo i do blokade rada Ustavnog suda u jednom periodu. A uzimajući u obzir činjenicu da postoji bojazan od blokade u radu Ustavnog suda, takvo rješenje onda jeste opravdano – smatra Vukčević.
No, on navodi da bi takvu odredbu trebalo propisati Ustavom, čime bi se izbjeglo donošenje neustavnih zakona.
– Ako se već Ustav mijenja – moraće da se mijenja zbog ulaska Crne Gore u EU i zbog već predloženih ustavnih promjena u pogledu sastava Sudskog savjeta i imuniteta članova Vlade – onda ne vidim zašto se ne bi predložile izmjene i za Ustavni sud. Time bi se donijelo jedno ustavno i zakonito rješenje kojim bi se propisalo da se mandat sudije od 12 godina može produžiti u slučaju da sudija Ustavnog suda ne bude izabran na mjesto onoga kome je mandat istekao – precizirao je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, time bi se spriječile nove blokade rada Ustavnog suda, a „sve to u korist građana i funkcionisanja pravnog poretka Crne Gore“. Jer, Ustavni sud jednako može biti i nefunkcionalan i blokiran, što ima negativne posljedice na cijelo društvo.
– On je nefunkcionalan ako ima četvoro ili petoro sudija. Dakle, iako nije u blokadi, on ne može da radi u punom kapacitetu i da rješava brojne ustavne žalbe i inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Kao što je rečeno, neke o kojima Ustavni sud još nije odlučivao već su starije od pet godina. Produžavanjem mandata sudijama kroz izmjene Ustava, umjesto zakona, predstavlja rješenje koje bi za Crnu Goru i trenutnu političku zbilju bilo opravdano – kazao je Vukčević, te dodao da bi time bile ispoštovane i preporuke Venecijanske komisije.
S obzirom na to da se Skupština ni nakon više od četiri mjeseca ne izjašnjava o prijedlozima Milatovića za preostalo dvoje sudija Ustavnog suda, jučerašnje usvajanje izmjena zakona nosi određene obrise nastavka „obračuna“ među najvišim instancama u državi.
– To je potpuno očigledno: svaki prijedlog, svaka inicijativa koji dolaze od strane predsjednika države bivaju automatski unaprijed odbijeni od strane parlamenta, odnosno Skupštine. Sve ukazuje na to da ne postoji saradnja između ove dvije važne institucije u Crnoj Gori, predsjednika i Skupštine. Tačnije, postoji jedna vrsta netrpeljivosti koja poprima i elemente ličnog sukoba. I iz tog razloga je svaki prijedlog, odnosno svaka inicijativa predsjednika unaprijed osuđena na propast – zaključio je Vukčević u izjavi za Pobjedu.
Stanje u Ustavnom sudu do daljnjeg će ostati isto, ali uz ignorantski odnos zakonodavnog doma prema predsjednikovim personalnim prijedlozima za sudije te institucije, otvara se mogućnost da takozvana „četvrta grana vlasti“, čiji je ključni zadatak da kontroliše ustavnost rada zakonodavne, izvršne i sudske, nikada ne bude kompletirana.
Mandić najavio da će nezavisnost Crne Gore slaviti na Vidovdan
Tokom jučerašnjeg zasijedanja državnog parlamenta čule su se teške optužbe, prvenstveno između Oskara Hutera opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koji je od februara takođe dio opozicije.
Naime, Knežević je kazao da je Huter „poslanik kavačkog klana“, na što mu je poslanik DPS-a uzvratio da je „špijun Bezbjednosno-informativne agencije (BIA)“.
Na početku zasijedanja šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je komentarisao kao sramnu činjenicu da najviši zakonodavni dom i jedna od najvažnijih institucija u državi neće organizovati svečanu sjednicu povodom 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.
– To simbolizuje neodgovoran odnos prema državi i građanima. Posebno brine to što takvo ponašanje demonstrira politička većina gdje sjede politički subjekti koji su 2006. godine bili dominantno protiv nezavisnosti. Ignorisanje ovako značajnog jubileja šalje lošu poruku građanima i međunarodnim partnerima među kojima su oni koji podsjećaju na važnost simboličnog čina kakav je slanje čestitke. DPS zahtijeva od Skupštine i rukovodstva da se jasno odredi prema ovom propustu – kazao je Nikolić.
Mandić je na to kazao da je odgovornost predsjednika parlamenta da sazove takvu sjednicu.
– Svečanu sjednicu sam planirao da zakažem na dan kad je Crna Gora postala članica UN-a, jer je Crna Gora postajala kao država i prije 21. maja 2006. godine – naveo je on, te precizirao da je riječ o 28. junu 2006. godine.
Podsjećamo, 28. juna se po kalendaru Srpske pravoslavne crkve slavi Vidovdan, koji srpski nacionalni korpus povezuje sa Kosovom. Takođe, tog dana 2025. godine u crnogorskom parlamentu je usvojena sporna Rezolucija o Jasenovcu, što je rezultiralo značajnim pogoršanjem diplomatskih odnosa sa susjednom Hrvatskom i pauziranjem zatvaranja Poglavlja 31.
Izvor: Pobjeda
