Navodi da se softverska rješenja za centralizovano upravljanje službenim mobilnim uređajima koriste kao sredstva za tajni nadzor ili prisluškivanje zaposlenih nijesu tačni, saopštili su iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), navodeći da su to standardni alati za upravljanje i zaštitu službenih uređaja, aplikacija i podataka.
Iz ANB-a su kazali da smatraju svojom obavezom da građanima pruže jasne i tačne informacije o pitanjima koja se odnose na zaštitu službenih podataka, bezbjednost službenih komunikacija i primjenu savremenih mehanizama sajber zaštite u okviru državnih institucija.
– U vremenu izraženih bezbjednosnih izazova i ubrzanog tehnološkog razvoja, odgovorno informisanje javnosti predstavlja važan segment jačanja povjerenja u institucije i razumijevanja mjera koje se preduzimaju radi zaštite nacionalne bezbjednosti – kaže se u saopštenju ANB-a.
Kako su naveli, dodatno pojašnjenje tih pitanja od posebnog je značaja imajući u vidu aktuelne bezbjednosne izazove, uključujući sve prisutnije oblike hibridnog djelovanja usmjerenog na kompromitaciju institucija i narušavanje povjerenja javnosti.
– Iskustva savremenih bezbjednosnih sistema pokazuju da nosioci takvih aktivnosti mogu biti različiti akteri, kako van granica države, tako i unutar njenog društvenog i institucionalnog okvira, koristeći informacione i druge mehanizme radi ostvarivanja ciljeva suprotnih javnom interesu i nacionalnoj bezbjednosti – kazali su iz ANB-a.
Iz te institucije su kazali da se u javnom prostoru mogu pojaviti tumačenja koja stvaraju utisak da softverska rješenja za centralizovano upravljanje službenim mobilnim uređajima predstavljaju sredstva za tajni nadzor ili prisluškivanje zaposlenih.
Takvi navodi, kako su naglasili, nijesu tačni.
– Riječ je o standardnom alatu za upravljanje i zaštitu službenih uređaja, aplikacija i podataka, čija je primjena široko rasprostranjena u državnim institucijama i organizacijama koje imaju obavezu zaštite osjetljivih informacija i komunikacionih sistema – naveli su iz ANB-a.
Prema njihovim riječima, takva rješenja koriste i veliki privredni sistemi, zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, finansijski sektor, kao i druge organizacije koje moraju obezbijediti centralizovanu zaštitu službenih uređaja i podataka kojima raspolažu.
– Njegova svrha je da se službeni telefoni zaštite od gubitka, krađe, neovlašćenog pristupa, instalacije rizičnih aplikacija, kompromitacije komunikacionih kanala i curenja povjerljivih službenih podataka – pojasnili su iz ANB-a.
Takvi sistemi, kako su dodali, nijesu „špijunski softver“, nijesu namijenjeni za tajno prisluškivanje, uključivanje mikrofona i kamera, niti za čitanje sadržaja zaštićenih komunikacija.
– Službeni uređaj nije privatno vlasništvo, već sredstvo za rad koje, ukoliko nije adekvatno zaštićeno, može predstavljati ozbiljan rizik po nacionalnu bezbjednost – kaže se u saopštenju ANB-a.
Dodaje se da predstavljanje standardnih mjera sajber zaštite kao alata za nezakonito špijuniranje može imati za posljedicu stvaranje pritiska na institucije da odustanu od legitimnih i neophodnih mehanizama zaštite, čime bi se otvorio prostor za stvarnu kompromitaciju povjerljivih podataka i ugrožavanje bezbjednosnog sistema države.
– Agencija će, kao i do sada, u potpunosti sarađivati sa svim nadležnim organima koji imaju zakonsko ovlašćenje da provjeravaju zakonitost njenog rada i primjene bezbjednosnih procedura – navodi se u saopštenju.
Iz ANB-a su istakli da smatraju svojom obavezom da ukažu na pojave koje mogu predstavljati zloupotrebu institucionalnih mehanizama.
– Kontinuirano podnošenje neutemeljenih ili pogrešno postavljenih anonimnih prijava, uz njihovu naknadnu medijsku eksploataciju, može imati za cilj iscrpljivanje institucionalnih kapaciteta, stvaranje privida afere i vršenje pritiska na bezbjednosni sektor – upozorili su iz ANB-a.
Kako su rekli, takav obrazac djelovanja podrazumijeva da se neprovjerene ili pogrešno interpretirane tvrdnje najprije formalizuju kroz anonimne prijave ili slične akte, nakon čega se sama činjenica njihovog postojanja predstavlja kao potvrda njihove osnovanosti, a potom koristi za kreiranje narativa o navodnim nezakonitostima ili aferama.
– Agencija visoko uvažava ulogu i značaj medija, a posebno istraživačkog novinarstva u demokratskom društvu – istakli su iz ANB-a.
Pravo novinara da postavljaju pitanja i informišu javnost je, kako su naveli, neupitno.
– Upravo zato, od posebne je važnosti jasno razlikovati profesionalno i odgovorno izvještavanje od eventualnih pokušaja pojedinaca ili interesnih grupa – zaključuje se u saopštenju.
