Od ulaska studentskog pokreta na izborni teren, odnosno od zahtjeva za vanrednim parlamentarnim izborima prošle godine i najave da će na njima učestvovati, vodi se rasprava o broju kolona i ličnostima koje će se naći na studentskoj listi.
Međutim, kako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić počeo da nagovještava da će podnijeti ostavku te da će, zajedno sa parlamentarnim, biti održani i predsjednički izbori, otvorilo se i pitanje opozicionog kandidata (ili kandidata) na tim izborima.
Na temu kandidata za predsjedničke izbore oglasio se predsjednik Srbija centra Zdravko Ponoš (protivkandidat vlasti na predsjedničkim izborima 2022. godine), koji je rekao da bi „bilo normalno“ da protivnici aktuelne vlasti, ukoliko predsjednički i parlamentarni izbori budu odvojeni, podrže zajedničkog kandidata za predsjednika, te da bi bilo normalno i da ga kandiduju studenti kao „najjači partner“.
Sa druge strane, student Čeda Aleksić je gostujući na N1 rekao da je odluka studentskog pokreta da na predsjedničkim izborima ima svog kandidata.
„Što se tiče opozicije, na početku borbe rekli smo da smo nezavisni i da ni u jednom trenutku nećemo izlaziti zajedno sa njima. Naša zahvalnost važi za svaku organizaciju koja nas podržava, posebno kada su u pitanju političke organizacije. To je jedan korak bliže referendumskoj atmosferi na izborima. Ne mogu da kažem da im nešto dugujemo jer smo mi u toj borbi godinu dana, a i oni su u toj borbi duže od nas, ali su tokom prethodnih godinu dana osjetili da treba da stanu uz nas“, rekao je Aleksić.
Nakon što su se studenti izjasnili, Miloš Jovanović je za agenciju Beta rekao da Nova demokratska stranka Srbije (Novi DSS) neće ništa bezuslovno podržavati, te dodao da bi „cijela opoziciona Srbija trebalo da se dogovori oko jednog zajedničkog kandidata za predsjednika koji bi predstavljao antirežimski front“.
„Taj kandidat trebalo bi da bude politički neutralan i ne bi trebalo da bude vezan ni za jednu izbornu listu, naročito ukoliko bi predsjednički i parlamentarni izbori bili održani istovremeno, jer bi bilo nemoguće podržati kandidata koji je vezan za neku listu“, rekao je Jovanović.
Kako je naveo, svako ko želi da smijeni aktuelni režim može da se složi sa stavom da je potreban dogovor ukoliko se želi jedan kandidat za predsjednika Srbije.
„Najbolji put je da svi zajedno sjednemo za sto i dogovorimo se oko zajedničkog kandidata“, naveo je Jovanović.
Jovović: Dobro je da se studentski pokret angažuje na više „izbornih terena“
Univerzitetski profesor i pokrajinski poslanik Radivoje Jovović za Danas navodi da je dobro što studentski pokret najavljuje kandidata, jer se time, smatra on, pokret angažuje na više „izbornih terena“ i povećava šanse za rušenje naprednjačkog režima.
Upoređujući najavljene predsjedničke i parlamentarne izbore, Jovović navodi da se u prvom slučaju, gdje će borba biti između studentskog i naprednjačkog kandidata, u većoj mjeri stvara poželjna referendumska atmosfera.
„Jedan rizičan aspekt je to što će režim imati jednu personalizovanu metu, u čije će blaćenje i kompromitovanje upregnuti cjelokupnu propagandnu mašineriju“, dodaje on.
Ističe da isticanjem svog kandidata za predsjednika studentski pokret potvrđuje svoju političku snagu, ali dodaje da je izbor kandidata od izuzetnog značaja.
„Neophodna je snažna ličnost sa integritetom, sposobna da iznese jednu od najtežih kampanja u posljednjih nekoliko decenija. Takođe, ta osoba trebalo bi da predstavlja ideološku ‘medijanu’, da bude umjerenjak koji ne odbija (previše) ni ljevicu ni desnicu, a da pritom zastupa konkretne politike direktno suprotstavljene naprednjačkom režimu korupcije, političke represije i ekonomskog iskorišćavanja“, kaže Jovović.
On smatra da je moguće pronaći takvog kandidata i postaviti teme kampanje, ali da treba pristupiti hladne glave, odnosno ne oslanjati se na lične simpatije, već na to ko je najracionalniji izbor.
Paunović: Jedinstven kandidat je poruka da nema kalkulacija
Govoreći o tome da li bi opozicija na predsjedničke izbore trebalo da izađe sa više kandidata ili samo jednim, predsjednik Izvršnog odbora Demokratske stranke Saša Paunović za Danas kaže da ne vidi potrebu da protivnici SNS-a imaju više od jednog stvarnog kandidata, jer bi to, smatra on, mobilisalo birače da glasaju za jednog kandidata.
„Po mom mišljenju, takav nastup na izborima motiviše neopredijeljene birače, kao i one koji glasaju za SNS iz straha od posljedica ukoliko bi glasali protiv, a SNS ipak pobijedio na izborima“, pojašnjava on.
Napominje da jedinstven izlazak na izbore šalje poruku da nema kalkulacija i da se ne razmišlja o interesima pojedinaca i stranaka, već da je riječ o prelomnom trenutku za promjene u Srbiji.
„Takva poruka je posebno važna za apstinente, jer bi ih mogla podstaći da izađu na izbore, ali i za one birače koji ne glasaju za SNS iz uvjerenja, već iz straha da ne pogriješe, a SNS pobijedi“, navodi Paunović.
On ponavlja da je potrebno stvoriti uvjerenje da se radi o prelomnim izborima i da je zato logično da postoji jedan kandidat iza kojeg će stati svi koji su zaista protiv SNS-a.
Govoreći o ideološkoj raznolikosti studenata i njihove najavljene liste za parlamentarne izbore, te o tome kako će se izbor jednog kandidata za predsjednika odraziti na tu raznovrsnost, Paunović podsjeća da su oni koji su glasali za Koštunicu 2000. godine željeli da vide kraj režima devedesetih.
„Mi ne vidimo problem da glasamo za bilo kojeg pristojnog čovjeka koji prihvata demokratska načela i činjenicu da je Srbija parlamentarna demokratija u kojoj treba da postoje slobodni izbori i slobodni mediji, poštovanje ljudskih prava i vladavina prava“, navodi Paunović.
Ističe da u Srbiji danas ključna podjela nije na ljevicu i desnicu, liberale i konzervativce, već na one koji prihvataju demokratski sistem sa slobodnim izborima i parlamentarnom demokratijom i one koji to ne prihvataju, već samo glume parlamentarizam.
Saša Paunović zaključuje da će vrijeme za ideološka nadmetanja doći tek kada Srbija postane zemlja u kojoj je moguće organizovati istinski demokratske i slobodne izbore.
Gruhonjić: Važno je da kandidat predstavlja vrijednosti pokreta, a ne partijsku ili ideološku grupu
Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić za Danas navodi da je situacija sa predsjedničkim izborima drugačija nego sa parlamentarnim, upravo zbog personalizovane prirode same funkcije.
„Na parlamentarnim izborima postoji prostor za širu zastupljenost različitih političkih i društvenih grupa kroz jednu listu ili koaliciju, dok predsjednički izbori nužno fokus stavljaju na jednu ličnost“, navodi on.
Zbog toga je, smatra, u autoritarnim sistemima veoma teško pobijediti režim sa više opozicionih kandidata, jer se na taj način rasipa energija i fragmentiše antirežimsko biračko tijelo.
„Zbog toga mislim da bi jedan ozbiljan kandidat sa širokom podrškom imao mnogo više političkog smisla nego nekoliko međusobno konkurentskih kandidatura. U ovakvoj atmosferi, predsjednički izbori ne bi bili samo izbor između dvije osobe, već svojevrsni referendum o režimu“, naglašava Gruhonjić.
Govoreći o najavi studentskog kandidata, tvrdi da studenti time politički više dobijaju nego što gube.
„Studentski pokret je već postao centralni moralni i društveni autoritet u zemlji i prirodno je da se sada postavlja pitanje političke artikulacije te energije. Naravno, izazov je upravo u tome što jedna kandidatura teško može simbolizovati svu raznovrsnost pokreta. Međutim, ukoliko kandidat bude doživljen kao neko ko predstavlja vrijednosti pokreta, a ne usku partijsku ili ideološku grupu, taj pluralizam može biti sačuvan i na predsjedničkim izborima“, zaključuje Gruhonjić.
Vučić je prije deset dana izjavio da planira da podnese ostavku za „tri, četiri mjeseca, možda i ranije“.
„Počeo sam da pakujem knjige u Predsjedništvu. Pitao sam prijatelje ko može da primi 500 knjiga, a 1.200 koje sam dobio tokom mandata pokloniću nekoj ustanovi, još razmišljam kojoj“, rekao je Vučić.
Vučićev predsjednički mandat ističe u maju 2027. godine.
Izvor: Danas
