Dolazak Volodimira Zelenskog u posjetu Srbiji možda je najava zajedničke fabrike dronova, piše Frankfurter algemajne cajtung. Za taj list govorio je Kristofer Hil, koji opisuje kako je srpska municija izvožena u Ukrajinu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u subotu (8. avgusta) stiže u Beograd, piše Frankfurter algemajne cajtung, a prenosi DW, uz podsjećanje da se posjeta odavno planira, ali je više puta odlagana.
„Prema navodima iz diplomatskih krugova, u Kijevu postoji lobi koji kategorično odbija posjetu Zelenskog rusofilnoj balkanskoj državi“, piše list.
Ocjenjuje se da je posjeta „prije svega politički signal“, iako će se zvanično razgovarati uglavnom o ekonomskim temama.
„Iako nema zvanične potvrde, to važi i za sektor odbrane, sve do moguće zajedničke proizvodnje dronova“, piše njemački list, dodajući da bi proizvodnju u Srbiji mogli finansirati Ujedinjeni Arapski Emirati.
Novinar Mihael Martens u tekstu podsjeća da nigdje drugo u Evropi nema toliko simpatija za Rusiju i predsjednika Vladimira Putina kao u Srbiji.
„Rukovodstvo u Beogradu očigledno nema utisak da su Putinove trupe pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim, jačaju se kontakti sa Ukrajinom, a ne prekidaju oni sa Rusijom“, piše Martens.
Kristofer Hil kao posrednik
Novinar je razgovarao i sa Kristoferom Hilom, doskorašnjim ambasadorom SAD u Srbiji, koji govori kako je povezao Ukrajinu i Srbiju na početku svog mandata 2022. godine.
„Na početku mandata u Beogradu do mene je došao ukrajinski ambasador sa listom vojnih potrepština koje su Ukrajini hitno bile potrebne na ratištu. Moj tim u ambasadi provjerio je da li su Srbi u stanju da ispune te narudžbe – i bili su“, kaže Hil i dodaje:
„SAD su počele da podržavaju kupovinu značajnih količina srpske municije, za koju smo znali da je hitno potrebna Ukrajini.“
Frankfurter algemajne piše da je svima – pa i Beogradu – bilo jasno da će oružje preko Poljske ili Češke završiti u Ukrajini.
To su, kako podsjeća list, znali i u Moskvi, odakle je stiglo više upozorenja Beogradu. Jednom prilikom, navodno u Pekingu, Vladimir Putin je lično prigovorio Aleksandru Vučiću.
Pazilo se da Srbija ne prodaje oružje Rusiji
Hil je dodao da je američkoj strani bilo važno da srpski angažman ne izgleda kao „ratno profiterstvo“, već da bude povezan sa dugoročnim vezama Srbije i Ukrajine koje počivaju na „zajedničkim interesima“. Srbija, prema njegovim riječima, treba da „stoji na pravoj strani istorije“.
On smatra da su pretjerane kritike na račun Beograda zbog toga što se nije priključio sankcijama protiv Moskve. Kao ambasador je, kaže, zastupao stav da „Srbija može da preduzme mnogo značajnije mjere nego da ima sporednu ulogu u režimu sankcija“.
Kristofer Hil je takođe želio da se izbjegne mogućnost da Srbija isporučuje oružje objema stranama. Diplomata u penziji kaže da su Amerikanci kao prioritet imali da „tačno prate da li Srbija na bilo koji način sarađuje sa Rusijom“.
„Uložili smo značajne resurse kako bismo bili sigurni da znamo pravo stanje stvari“, rekao je Hil.
Na kraju, Hil kaže da nije bilo prodaje srpskog oružja Rusiji, „barem ne u obimu vrijednom pomena“.
Već se traži mjesto za fabriku?
Frankfurter algemajne piše i o ulozi Oleksandra Kamišina, savjetnika Volodimira Zelenskog zaduženog da poveže ukrajinsku namjensku industriju sa evropskim partnerima.
Kamišin, piše list, i u Srbiji ima ulogu „iz pozadine“.
„Navodno je proteklih godina više puta bio u balkanskoj državi i sa svojim timom obilazio mjesta na kojima bi se zajednički mogla proizvoditi bespilotne letjelice. Prema informacijama upućenih izvora, tema razgovora bila je i proizvodnja artiljerijske municije“, navodi list.
Novinar Martens pojašnjava da je o svemu lakše dobiti informacije sa američke strane nego iz Srbije, jer je cijela tema za Beograd osjetljiva.
„Srbija je upućena na ruske isporuke gasa. Bez njih, balkanska država ne bi ostala bez snabdijevanja, ali bi bio ugrožen veliki dio investicione računice u zemlji koja je prethodnih godina privukla brojne investitore.“
U tekstu se dodaje da Srbija i Ukrajina rade na sporazumu o slobodnoj trgovini, ali da se iz ukrajinskih izvora navodi da bi moglo potrajati do početka 2027. godine dok sporazum ne bude potpisan.
„I srpska i ukrajinska privreda imaju interes za takvim sporazumom“, kaže Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, za kojeg se navodi da je „ispred i iza kulisa uradio mnogo na ekonomskom približavanju dvije države“.
Čadež posebno hvali ukrajinsku IT industriju koja bilježi rekorde i tokom rata, te podsjeća da Srbija ima rastuću IT scenu.
