Sadržaj
Punomoćnica bivšeg šefa države, advokatica Ana Đukanović u tužbi ističe da je odluka ASK-a nezakonita “zbog bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava”, ali i tvrdi da tadašnji zakon “nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”.
Prema dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid, advokatica Đukanović, pored ostalog, ocjenjuje da je ASK u odluci da je dugogodišnji najviši crnogorski zvaničnik prekršio zakon, istovremeno konstatovala povredu odredaba dva propisa – onoga koji je važio 2022. i onoga koji je bio donedavno na snazi.
ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović dok je obavljao funkciju predsjednika države prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na koje se Agencija pozvala u odluci, za devet od 11 komada bili su evidentirani oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.
Iz ASK-a je redakciji potvrđeno da su “zaprimili tužbu na navedenu odluku”, navodeći da će u ostavljenom roku odgovoriti na tužbene navode i dostaviti spise predmeta Upravnom sudu.
Poručili su i da Agencija odluke donosi isključivo na temelju zakona i detaljno prikupljenih i proučenih činjenica i dokaza.
“Ono što je važno je da su naše odluke adekvatno i temeljito obrazložene i dostupne javnosti. Pozdravljamo mogućnost pravnog preispitivanja svih naših odluka, jer svaki sudski ishod dodatno učvršćuje vladavinu prava i doprinosi razvoju pravne sigurnosti”, kazali su iz institucije kojom rukovodi Kristina Braletić.
ŠTO NE PIŠE, NE MORA…
Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da je zakon koji je važio u vrijeme podnošenja godišnjeg izvještaja za 2022. propisivao prijavljivanje prava svojine na pokretnim stvarima vrijednosti veće od 5.000 eura ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije, navodeći kao primjere motorna vozila, plovne objekte, vazduhoplove i slično.
“Dakle, Zakon izričito ne propisuje obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine”, piše u tužbi od 17. jula, u koju “Vijesti” imaju uvid.
Prema članu 24 tada važećeg zakona, funkcioner, pored ostalog, mora prijaviti “pravo svojine na pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 5.000 eura ili za koje je propisana obaveza registracije kod nadležnih organa (motorna vozila, plovni objekti, vazduhoplovi i sl.)”.
U tužbi Đukanovića navodi se i da ASK nije utvrđivao vrijednost oružja niti obrazložio zbog čega ta činjenica nije važna za primjenu zakonske odredbe.
Punomoćnica bivšeg predsjednika ukazuje na to da propis iz 2024, koji je važio donedavno, za razliku od onog iz 2016, izričito navodi oružje među pokretnim stvarima koje podliježu prijavljivanju.
SPORNO IM JE I SAZNANJE
Tužbom Đukanovića pred sudom je otvoreno i pitanje kada je ASK saznao za povredu propisa.
Agencija je u junskoj odluci navela da je postupak pokrenula 5. marta ove godine po službenoj dužnosti, “u vezi sa medijskim navodima”, nakon provjere imovine i prihoda.
“Pobijana odluka ne sadrži nijedan razlog iz kojeg bi bilo moguće utvrditi kada je nastupio trenutak saznanja, niti na osnovu kojih činjenica je organ zaključio da je postupak pokrenut u zakonom propisanom roku… Posebno je značajno naglasiti što iz same odluke proizilazi da je postupak pokrenut ‘u vezi sa medijskim navodima’, ali ni u tom dijelu nisu navedeni mediji, datum objavljivanja niti sadržina navoda koji su predstavljali osnov za pokretanje postupka, niti je obrazloženo zbog čega upravo ti navodi predstavljaju trenutak saznanja za navodnu povredu, iako je predmetni Izvještaj o prihodima i imovini podnesen 10.3.2023. godine, a podaci o registrovanom oružju su se nalazili u službenim evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova”, navodi se u tužbi.
“Vijesti” su 3. marta objavile da prema evidencijama ASK-a, bivši šef države nikada nije prijavio da ima ijedan komad oružja registrovan na svoje ime ili dobijen na poklon. Da bivši predsjednik ima oružje na svoje ime saopštio je pravni zastupnik njegovog tada uhapšenog brata Aca Đukanovića, advokat Nikola Martinović, nakon što je njegov klijent saslušan u nikšićkom Osnovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Martinović je tada kazao da dio pronađenog oružja pripada Milu Đukanoviću, dok je dio naslijeđen od njihovog pokojnog oca i za njega, kako kaže, postoji dokumentacija. “Vijestima” je 13. marta iz MUP-a odgovoreno da je na Đukanovićevo ime registrovano 12 komada oružja, a da je važnost oružnih listova za dva istekla 1996. godine.
“DOPIS MUP-A NIJE DOVOLJAN”
Đukanović osporava i način na koji je ASK koristio podatke MUP-a.
U tužbi se navodi da je odluka ASK-a “u pretežnom dijelu” zasnovana na dopisu MUP-a od 12. marta, koji je Agencija prihvatila kao dovoljan osnov za utvrđivanje odlučnih činjenica.
“Naime, dopis MUP-a predstavlja isključivo podatak iz službene evidencije tog organa, ali ne daje odgovor na pravno odlučna pitanja u ovom postupku, odnosno ne predstavlja dokaz da je prema zakonskoj odredbi, koja je važila u vrijeme podnošenja izvještaja, postojala obaveza prijavljivanja predmetnog vatrenog oružja…”, ocjenjuje Ana Đukanović u tužbi.
Milo Đukanović tokom postupka pred Agencijom nije osporavao vlasništvo nad oružjem, ali je tvrdio da nije imao namjeru da ga sakrije niti da izbjegne zakonske obaveze, ukazujući na to da je imovina bila uredno evidentirana kod nadležnih državnih organa. ASK je takvu argumentaciju odbio, navodeći da se od osobe “koja vrši visoku javnu funkciju opravdano očekuje viši standard postupanja u odnosu na prosječne građane, naročito u pogledu ispunjavanja zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost imovinskog stanja, zbog čega ovaj organ neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može tretirati kao običan previd”.
Đukanovići su se u tužbi i na to osvrnuli:
“Tuženi organ je pogrešno primijenio načelo slobodne ocjene dokaza, budući da je navod tužioca da je neprijavljivanje predmetne imovine posljedica previdа odbacio bez sprovođenja bilo kakve dokazne analize i bez navođenja razloga koji bi takav zaključak opravdali”.
Izvor: Vijesti
