Pred poslanicima su Predlog amandmana XVII do XXI na Ustav Crne Gore i Predlog Ustavnog zakona za sprovođenje amandmana XVII do XXI na Ustav Crne Gore, čime se ulazi u treću fazu promjene Ustava.
U ime parlamentarne većine govorila je poslanica Jelena Božović, koja je kazala da su amandmani usaglašeni sa Evropskom komisijom, te da nije bilo dovoljno vremena za uvažavanje svih predloga nevladinih organizacija zbog rokova na evropskom putu Crne Gore.
„Nije da nijesmo razmatrali predloge NVO, ali rokovi su nam ograničili mogućnost da neke od njih uvažimo. Do 2026. moramo da zatvorimo poglavlja i da 2028. godine konačno postanemo članica EU“, kazala je Božović.
Ona je navela da postoji mogućnost da se određena rješenja dodatno razmotre, jer rezerve prema predloženim amandmanima postoje i u vlasti i u opoziciji.
„Možemo da razmotrimo usaglašavanje, jer i vlast i opozicija imaju rezerve prema ovako predloženim amandmanima, jer se VDT-u i predsjedniku Vrhovnog suda na ovaj način daju prevelika ovlašćenja, odnosno autoritet bez kontrole sa strane“, kazala je Božović.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je da se danas ulazi u završnu fazu procesa koji treba da dovede do promjena Ustava, podsjećajući na ustavnu reformu iz 2013. godine.
„Danas ulazimo u završnu fazu procesa koji treba da dovede do promjena Ustava. Imali smo 2013. godine ovakvu priču, kada se tražila ustavna reforma, i to je do 2020. godine rezultiralo time da se otvore sva pregovaračka poglavlja“, rekao je Živković.
Prema njegovim riječima, cilj bi trebalo da bude nezavisnije i samostalnije pravosuđe, ali smatra da ono danas nije takvo.
„Danas treba da imamo nezavisnije i samostalnije pravosuđe. Opravdano je pitanje da li je ono samostalno i nezavisno. Nije. Ovo pravosuđe je batina i instrument u rukama parlamentarne većine da bi se nanijela šteta opoziciji, za račun toga da vlast što duže potraje“, kazao je Živković.
Upozorava da takva opasnost postoji za svaku vlast i opoziciju ukoliko nema odgovarajućeg balansa.
„To je opasnost za društvo i to vreba svaku vlast i opoziciju ako nemamo balans. Ovim amandmanima daje se moć pravosuđu u Crnoj Gori. I to ogromna“, poručio je Živković.
Živković je naglasio i da proces evropskih integracija ne smije biti lišen kritika i primjedbi, posebno kada je riječ o promjenama Ustava.
„Proces EU integracija ne smije biti lišen kritika i primjedbi. Ovo nije zakonska, već ustavotvorna kategorija. Opravdane su zebnje stručne javnosti u odnosu na ovakva rješenja“, zaključio je Živković.
Saglasan je kaže da tužilaštvo i sudstvo ne trebaju biti pod bilo čijom kontrolom, ali kaže da se iz moći javlja autoritet, a onda zloupotrebe.
“Dajete moć da se tužilac i sudija revanširaju na ličnom nivou. Ovo govorim zbog insitutucionalne opasnosti po sistem” upozorava Živković.
Kazao je da će glasati za izmjene sa svim rizicima koji postojem, te da ako hoćemo u EU, moramo imati standarde koji su u skladu sa EU.
Na to jeposlanik Milan Knežević (DNP) kazao je da su oni sve govorili isto što i Živković ali da mu onda nije jasno što bi onda za to glasali ako su sve ovo naveli kao negativne strane.
“Sve vidite, da je stvorena četvrta grana vlasti, i participirate pod alibijem da je to u skladu sa našim EU putem. E ja bih volio da mi date uporednu praksu da je VDT kroz ovakve ustavne izmjene postao faraon. Nudio sam izmjene da biramo i glavnog specijalnog tužioca i ovdje u SKupštini ali nijeste htjeli”, istakao je Knežević.
Živković mu je odgovorio da su upravo oni omogućili ovakva faraonska ovlašćenja.
“Glasali ste za Milorada Markovića i doveli do ove situacije. Vi ste prvi koji su otkrili ono što se dešavalo iza zatvorenih vrata u Vladi – da je VDT, Marković, došao na tu poziciju zbog političkog dogovora. On sad nije isporučio rezultate kakve ste očekivali pa vam sad zato ne valja”, kazao je Živković.
Kneževič je odgovorio da smo svi uvijek spremni da kažemo da je za sve kriva Srbija i da ona koči naš EU put.
“Ono što mi ostavlja dilemu jeste pitanje integriteta i provjere budućeg premijera. Ja sam prije neki dan izašao sa jasnim stavom da je naš premijer Milojko Spajić, u trenutku kada je izabran za premijera, bio vojni rezervista Vojske Srbije. I danom otpusta iz srpskog državljanstva on je to nastavio da bude i nalazio se u evidenciji još dvije ili dvije i po godine, a ja ga evo pozivam da me demantuje i nudim političku i ljudsku ponudu pred čitavom Crnom Gorom: ako se ispostavi da je danom otpusta iz srpskog državljanstva izbrisan iz te evidencije vojnih obveznika Republike Srbije, ja napuštam političku scenu Crne Gore”, naveo je Knežević.
Ali kako kaže, ako se ispostavi, da je Spajić, najmanje dvije godine ili više, istovremeno bio “vojni rezervista vojno neutralne države i premijer članice NATO-a, plus predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost i član Savjeta odbrane onda ja njega pozivam da podnese ostavku”.
“Ćuti Ustavni sud i tužilaštvo, a ovdje je problem što nije poštovao naše zakone”, kaže Knežević.
Pozvao je predsjednika države Jakova Milatovića da se oglasi i da kaže da li išta od ovoga znao.
Boris Mugoša (ES) kaže da je Vlada trebala davno da predloži ustavne izmjene.
“Osam mjeseci nakon roka. Nijesam siguran koliko su konsultovali stručnu javnost i otvorili priču prije izmjena, a mislim da nijesu dovoljno”, kazao je on.
Ipak, naveo je da će predložene izmjene poslanici ES da izglasaju.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da predložene reforme ne predstavljaju unapređivanje sistema, ali je kazao da će GP URA podržati ustavne amandmane.
Skupština je nacrt amandmana na Ustav usvojila 9. jula, a nakon čega je uslijedila javna rasprava koja traje još dva dana.
Predloženim promjenama Ustava uređuje se sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta, a predviđeno je i donošenje zakona o CBCG.
Mandić je za danas, na zahtjev Vlade, sazvao još jednu vanrednu sjednicu, na kojoj će poslanici raspravljati o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću.
Na toj sjednici poslanici će raspravljati i o Predlogu zakona o lokalnoj samoupravi, kao i o predlozima izmjena i dopuna zakona o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.
Na dnevnom redu te sjednice biće i predlozi zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o zaštiti podataka o ličnosti, o zaštiti podataka o ličnosti koje obrađuju nadležni organi u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršenja krivičnih sankcija.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o vodama.
Na dnevnom redu naći će se i predlozi zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, kao i o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
Izvor: RTCG
