O prvim rezultatima, uštedama za građane i privredu, sigurnosti instant transfera i novim servisima koji slijede, za Pobjedu govori direktor Sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore (CBCG) Andrija Jovović.
Nakon uvođenja instant plaćanja, kakve su prve reakcije građana i koliko je transakcija već izvršeno?
JOVOVIĆ: Trenutno se nalazimo u ranoj fazi primjene sistema instant plaćanja, ali prve reakcije građana svakako su ohrabrujuće. Osim nedoumica usljed početnog prilagođavanja novoj usluzi, povratne informacije koje dobijamo najvećim dijelom su pozitivne, a građani su posebno zadovoljni brzinom i jednostavnošću izvršenja plaćanja.
Korisnici već prepoznaju brojne praktične situacije u kojima im ovaj servis olakšava svakodnevne obaveze, a posebno ističu mogućnost da novac prenesu u svega nekoliko sekundi, bez obzira na dan i vrijeme. Primjećujemo i da građani sve više analiziraju uštede koje mogu ostvariti korišćenjem instant plaćanja, naročito kada je riječ o smanjenim troškovima provizija, što dodatno doprinosi postepenoj promjeni njihovih platnih navika.
Prvi statistički pokazatelji potvrđuju navedene utiske. Broj instant kreditnih transfera, njihove prosječne vrijednosti, kao i visok procenat uspješno izvršenih naloga, ukazuju na veoma pozitivan početni trend. Od početka rada sistema za instant plaćanja 20. jula, tokom mjeseca jula evidentirano je ukupno 56.678 uspješno izvršenih transakcija, a ove brojke rastu iz dana u dan.
Najveća aktivnost i dalje se bilježi u prijepodnevnim časovima, između osam i 15 sati. Međutim, činjenica da se plaćanja izvršavaju i tokom kasnih noćnih sati pokazuje da građani postepeno mijenjaju navike i koriste jednu od bitnih prednosti ovog sistema tj. njegovu neprekidnu dostupnost, 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji.
Da li sve banke trenutno omogućavaju instant plaćanja kroz mobilno i elektronsko bankarstvo?
JOVOVIĆ: Sve banke u Crnoj Gori implementirale su sistem instant plaćanja, čime je naša zemlja postala prva na Zapadnom Balkanu koja je ovaj servis od prvog dana učinila dostupnim na cjelokupnom bankarskom tržištu. Svih 11 banaka ravnopravni su učesnici sistema instant plaćanja, a servis je namijenjen svim kategorijama klijenata – fizičkim licima, pravnim licima i preduzetnicima.
Banke kroz postojeća rješenja mobilnog i internet bankarstva nude opciju za iniciranje instant plaćanja. Način izbora ove opcije razlikuje se od banke do banke. Kod pojedinih banaka potrebno je označiti opciju „instant“, dok se kod drugih koristi opcija „hitno“. Zbog ovih razlika, CBCG je na internet stranici objedinila video-uputstva svih banaka, kako bi korisnici na jednom mjestu mogli provjeriti kako se instant plaćanje inicira u aplikaciji njihove banke. S obzirom da je riječ o novoj usluzi, građani mogu slobodno da se obrate svojoj banci za otklanjanje bilo kakvih nedoumica ili nepoznanica u vezi sa mobilnim ili internet plaćanjem.
Koji je maksimalni iznos jedne instant transakcije i koliko građane košta slanje novca?
JOVOVIĆ: Najveći iznos jedne instant transakcije iznosi 2.999,99 eura, a servis se koristi isključivo za domaća plaćanja između banaka u Crnoj Gori.
Iako se nalog može inicirati putem različitih kanala, puni potencijal ovog servisa ostvaruje se kroz mobilno i internet bankarstvo. Kako bi dodatno podstakla korišćenje digitalnih kanala i učinila instant plaćanja što pristupačnijim, CBCG je ograničila naknadu za instant transakcije do 200 eura, inicirane putem mobilnog ili internet bankarstva, na najviše pet centi. U skladu sa pravilima podjele troškova, i primaocu transfera u tom iznosu može se naplatiti najviše pet centi. Za transakcije veće od 200 eura, kao i za naloge inicirane drugim kanalima, naknada ne može biti viša od naknade za odgovarajuće standardno plaćanje.
Koje su još mogućnosti instant plaćanje pored postojećih?
JOVOVIĆ: Značaj sistema instant plaćanja prevazilazi važnost brzine transakcija i pogodnosti koje su sada omogućene korisnicima. On predstavlja osnov za razvoj novih digitalnih načina plaćanja koji mogu biti efikasna alternativa tradicionalnim i skupljim kartičnim plaćanjima. Na taj način podstiče se veća konkurencija na tržištu platnih usluga, smanjuje zavisnost od međunarodnih kartičnih šema i stvaraju pretpostavke za niže troškove. Puni potencijal sistema instant plaćanja ostvaruje se kroz korišćenje standardizovanih QR kodova, Proxy/Alias registra i drugih digitalnih rješenja koja omogućavaju da se plaćanje inicira još brže, jednostavnije i sigurnije.
To znači da puštanje u rad sistema instant plaćanja u Crnoj Gori zapravo predstavlja prvu fazu projekta TIPS Clone. U planu Centralne banke jeste nastavak tog projekta upravo kroz razvoj tzv. overlay servisa, koji za cilj imaju korišćenje dodatnih mogućnosti i benefita instant plaćanja.
Međutim, naredna faza dodatnog unapređenja je veoma zahtjevna jer njena implementacija nije samo tehničke prirode, već je neophodno definisati model upravljanja, regulatorne i komercijalne uslove, način pružanja korisničke podrške, kao i uloge svih učesnika na tržištu. Upravo zbog toga, cilj CBCG jeste da se ove funkcionalnosti razvijaju koordinisano, u saradnji sa bankama i drugim relevantnim učesnicima, i da budu prilagođene potrebama domaćeg tržišta.
Treba znati da je proces uvođenja instant plaćanja zahtijevao obimne, i dugotrajne iako intenzivne regulatorne, tehničke i druge pripreme sa međunarodnim partnerima, domaćim institucijama i bankarskim sektorom, kako bismo došli do jednostavnog, brzog i povoljnog plaćanja.
Isto se odnosi i na svaku sljedeću fazu uvođenja novih usluga.
Koliko novi sistem može smanjiti provizije koje građani i kompanije plaćaju bankama?
JOVOVIĆ: Jedan od važnih ciljeva uvođenja instant plaćanja bio je da građanima i privredi omogući ne samo bržu, već i povoljniju uslugu. Zato je Centralna banka regulatornim okvirom obezbijedila da za najveći broj svakodnevnih elektronskih plaćanja naknade budu značajno niže nego ranije, dok za ostale instant transakcije ne mogu biti više od naknade za odgovarajući standardni novčani transfer.
To znači da građani mogu svakodnevna plaćanja obavljati uz niže troškove, dok privreda, pored nižih naknada, ostvaruje dodatnu korist kroz brže raspolaganje sredstvima, bolju likvidnost i efikasnije upravljanje novčanim tokovima.
Važno je naglasiti da su instant plaćanja samo jedan dio šire reforme platnog prometa. Zajedno sa pristupanjem SEPA području, očekuje se da će građani i privreda ostvariti značajne uštede na troškovima platnih usluga. Procjene Centralne banke pokazuju da bi ukupni godišnji ekonomski efekti SEPA integracije i uvođenja instant plaćanja mogli dostići oko 160 miliona eura, kroz niže troškove platnih usluga, brži promet novca i veću efikasnost poslovanja.
CBCG navodi da građanin koji je za deset računa na šalteru plaćao ukupno pet eura, iste obaveze kroz elektronska instant plaćanja može platiti uz ukupnu naknadu do 50 centi. Hoće li takve cijene ostati trajne?
JOVOVIĆ: Ograničenje naknade za elektronski inicirana instant plaćanja do 200 eura na najviše pet centi nije promotivna mjera, već je to ograničenje propisano odlukom Centralne banke Crne Gore. Time smo željeli da od samog početka podstaknemo korišćenje digitalnih kanala i omogućimo da nova usluga bude dostupna što većem broju građana i privrednih subjekata.
Centralna banka će i ubuduće pratiti primjenu ovog sistema i njegove efekte, ali naš cilj ostaje isti – da instant plaćanja budu brz, siguran i cjenovno pristupačan način plaćanja. Upravo dostupne i povoljne naknade predstavljaju jedan od ključnih podsticaja da građani u svakodnevnim aktivnostima sve više koriste elektronska plaćanja.
Šta se događa kada građanin greškom pošalje novac pogrešnoj osobi? Može li transakcija biti zaustavljena ili opozvana?
JOVOVIĆ: Kod instant plaćanja posebno je važno da korisnik prije potvrđivanja naloga pažljivo provjeri broj transakcionog računa i ostale podatke o primaocu. To pravilo važi za sve vrste plaćanja, ali kod instant transakcija ima dodatni značaj jer se prenos sredstava završava u svega nekoliko sekundi.
Kada je instant transakcija jednom pokrenuta, banka je ne može zaustaviti niti jednostrano opozvati prije njenog izvršenja. Ukoliko građanin ipak pošalje novac pogrešnoj osobi, ili posumnja da je riječ o prevari, potrebno je da se bez odlaganja obrati svojoj banci. Banka će, u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja, preduzeti odgovarajuće korake u skladu sa pravima i obavezama učesnika utvrđenim Zakonom o platnom prometu.
Dodatnom smanjenju rizika od pogrešno usmjerenih transakcija u budućnosti će doprinijeti i planirani overlay servisi. Ipak, najvažnija zaštita je uvijek pažljiva provjera svih podataka prije konačne potvrde plaćanja.
Izvor: Pobjeda
