Sadržaj
Ove podatke Pobjedi je dostavio Centar za stručno obrazovanje. Prema njihovim nalazima, rast interesovanja za srednje stručne škole rezultat je predanog rada na podizanju opšteg kvaliteta, savremenosti i privlačnosti ovog sistema obrazovanja. Ove škole, kažu oni, nude učenicima brz i siguran prolaz do tržišta rada, ali istovremeno daju i odličnu teorijsku i praktičnu bazu za nastavak školovanja na fakultetima.
Analize za gimnazije
Resorno ministarstvo prije dvije godine objavilo je Program razvoja opšteg srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori za 2024-2026. godinu, u sklopu kojeg su analizirali i stanje u gimnazijama. Konstatovano je tada da se, sagledavajući broj upisanih đaka, u tim školama u posljednjih deset školskih godina bilježi opadajući trend. Školske 2015/16. godine u crnogorskim gimnazijama bilo je ukupno 9.429 učenika, a 2023/24. godine 7.823.
U dokumentu resornog ministarstva ocijenjeno je da evidentan trend pada može imati različite uzroke i implikacije na obrazovni sistem.
– Može se pripisati određenom broju faktora, kao što su: demografski trendovi – smanjenje broja djece školskog uzrasta; promjene u obrazovnom sistemu – uvođenje novih obrazovnih programa, kao što su stručne škole, može privući neke učenike/ce koji bi se inače opredijelili za opšte srednje obrazovanje; promjene društvenih tokova – promjene društvenih vrijednosti i aspiracija mladih mogu uticati na njihov izbor srednje škole… – navedeno je u tom dokumentu.
Da bi se osigurao kontinuitet upisa u gimnazije, kako je tada poručeno, potrebno je odraditi dodatne i dublje analize da bi se stekla potpunija slika o promjenama u upisu. U tom dokumentu je precizirano da bi promjene, odnosno novine u nastavnim planovima i programima i promocija upisa u gimnaziju mogli da privuku nove prvake…
No, ni nakon objave tog dokumenta stanje se nije promijenilo nabolje. U gimnazijama su 2023/24. godine bila ukupno 7.823 učenika, godinu kasnije bilo ih je 7.862, a prošle godine 7.736. U istom periodu u stručnim školama 2023/24. godine bila su ukupno 17.904 učenika, godinu kasnije 18.853, te lani 19.268.
Dok su ranije pojedine gimnazije brojale nekoliko odjeljenja koja imaju više od 20 učenika, nedavno su pojedine bilježile da se u prvom upisnom roku prijavilo samo 38 đaka.
Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjeda očekuje odgovore na ovu temu. Pitali su ih u kojim gimnazijama je zabilježeno najmanje upisanih prvaka, šta konkretno ove škole treba da promijene u svojim programima, te sa kojim ključnim izazovima se suočavaju. Odgovore očekuju i od Unije poslodavaca Crne Gore.
Pojedini direktori gimnazija u proteklom periodu navodili su da bi bilo dobro da isplaniraju određene vrste specijalizacije, odnosno usmjerenja unutar gimnazija, koje bi se primjenjivale po završetku prve godine.
Nedavno je Pobjedi, uoči upisa prvaka, direktor podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoran Pejović kazao da oni i dalje imaju veće interesovanje učenika za upis u prvi razred od ponuđenih mjesta i da im odziv ne predstavlja problem. Pejović je istakao da se već duže u toj školi broj učenika koje traže ne mijenja, pa otuda ni broj đaka u školi.
– Godinama je između 1.850 i 1.950 učenika, zavisno od broja novoupisanih odjeljenja – naveo je Pejović.
Fali zanatlija, privreda ih traži
Iz Centra za stručno obrazovanje kažu da oni kontinuirano rade na promociji stručnog obrazovanja, reviziji postojećih i izradi novih obrazovnih programa kako bi oni direktno pratili potrebe privrede i moderne tehnološke trendove.
– Prateći evropske standarde, posebnu pažnju posvećujemo integrisanju digitalnih i zelenih vještina u nastavne planove. Dodatno, kroz jačanje dualnog obrazovanja i sistemsku saradnju sa privrednim sektorom, učenicima je omogućeno sticanje praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju – navode oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na konkursu za upis prvaka u srednje škole u Crnoj Gori ponudilo je ukupno 9.281 mjesto, od čega je upisano 7.087 učenika, a ostalo su 2.194 mjesta koja su nepopunjena. Dok podaci o upisu pokazuju da učenici biraju stručne škole, analize ukazuju i da unutar samog stručnog obrazovanja postoji određena neravnoteža.
– Učenici u velikoj mjeri biraju četvorogodišnje obrazovne programe (IT, medicina, ekonomija i dr.) radi nastavka školovanja, dok trogodišnji zanatski i uslužni programi ostaju slabije popunjeni uprkos potrebama privrede – kažu iz Centra za stručno obrazovanje.
Oni su obrazložili da na ove trendove dodatno utiču demografska kretanja: na sjeveru se bilježi veći broj slobodnih mjesta usljed manjeg broja osnovaca, dok na Primorju postoji prostor za dodatno podsticanje interesovanja za ugostiteljska i uslužna zanimanja.
– Aktivnosti Centra za stručno obrazovanje primarno su usmjerene na dalju modernizaciju sistema i njegovo još bliže usklađivanje sa dinamičnim potrebama tržišta rada, što je jasno predviđeno ključnim strateškim dokumentima: Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, Planom rasta, kao i Strategijom karijernog vođenja i savjetovanja – kažu iz ove institucije.
U skladu sa ovim okvirom, kako dodaju, jedan od njihovih glavnih prioriteta jeste kontinuirani rad na promociji svih nivoa stručnog obrazovanja, a poseban akcenat je stavljen na afirmativno približavanje trogodišnjih zanatskih i uslužnih zanimanja mladima, kako bi prepoznali njihovu realnu vrijednost i brze mogućnosti zaposlenja.
– Paralelno s tim, posvećeni smo redovnom unapređenju i reviziji obrazovnih programa kroz uvođenje savremenih digitalnih i zelenih vještina, čime pratimo evropske trendove i standarde kvaliteta – istakli su oni.
Kažu da posebno vode računa o specifičnostima naših regija, nastojeći da ponudu obrazovnih profila dodatno prilagode potrebama lokalnih privreda, bilo da je riječ o razvoju turizma na jugu ili podršci privrednim potencijalima na sjeveru.
– Takođe, kroz intenzivniju saradnju sa osnovnim školama i privrednim sektorom nastavljamo da jačamo karijerno informisanje učenika i širimo mrežu poslodavaca u dualnom obrazovanju. Naš cilj ostaje stvaranje podsticajnog ambijenta u kojem svaki učenik tokom školovanja stiče kvalitetna, primjenljiva znanja i vještine, kao sigurnu osnovu za svoju buduću karijeru – navode iz Centra za stručno obrazovanje.
Prodavači, konobari…
Podaci iz MEIS-a Centru za stručno obrazovanje pomažu da prepoznaju obrazovne programe kod kojih je ostao najveći prostor za popunu kapaciteta nakon što je okončan upis u prvi razred srednje škole. Razlike između ponuđenih mjesta i interesovanja učenika, prema njihovim riječima, vidljive su i na trogodišnjim i na četvorogodišnjim obrazovnim programima. Oni ističu da se na osnovu pregleda programa na kojima je ostalo najviše nepopunjenih mjesta dolazi do podataka da je na trogodišnjem obrazovnom programu (nivo III) za prodavača bilo 140 slobodnih mjesta – ponuđeno 252 / upisano 112; na programu konobara ostalo je 89 slobodnih mjesta – ponuđeno 210 / upisano 121; za instalatera termotehničkih sistema broje 65 slobodnih mjesta, odnosno ponuđeno 127 / upisano 62; za pekara i proizvođača prehrambenih proizvoda ostala su 53 slobodna mjesta (ponuđeno 98 / upisano 45). Njihova statistika dalje pokazuje da je na programu elektroinstalatera, autoelektričara i montera elektronske komunikacione infrastrukture ostalo 49 slobodnih mjesta (ponuđeno 175 / upisano 127); za bravara-zavarivača i limara-autolimara 41 slobodno mjesto (ponuđeno 70 / upisano 29); za automehaničara i mehaničara energetskih postrojenja: 35 slobodnih mjesta (ponuđeno 182 / upisano 147); za kuvara: 25 slobodnih mjesta (ponuđeno 308 / upisano 283).
Posjete osnovnim školama
Profesionalna orijentacija u osnovnim školama predstavlja ključni korak u prepoznavanju dječjih sklonosti, a Centar za stručno obrazovanje i srednje stručne škole aktivno pružaju podršku tom procesu kroz blisku saradnju, poručuju iz ove institucije. Kažu da se poseban fokus stavlja na karijerno vođenje i usmjeravanje učenika završnih razreda osnovne škole, kako bi na vrijeme prepoznali svoje afinitete i informisano izabrali buduće zanimanje. Srednje stručne škole uz podršku Centra za stručno obrazovanje organizuju Dane otvorenih vrata i posjete osnovnim školama, gdje učenicima predstavljaju obrazovne programe i mogućnosti koje stručno obrazovanje nudi.
– Kroz ove promocije, ali i organizaciju lokalnih i državnih takmičenja u vještinama, osnovcima se pruža prilika da praktično osjete šta konkretna zanimanja nose i lakše prepoznaju sopstvene talente. Na taj način, zajedničkim djelovanjem pomažemo učenicima da premoste jaz između osnovnog obrazovanja i prvih realnih koraka ka budućoj karijeri – zaključuju iz Centra za stručno obrazovanje.
Upražnjena mjesta na četvorogodišnjem programu
Kada je riječ o četvorogodišnjem obrazovnom programu, podaci Centra za stručno obrazovanje pokazuju da su ostala nepopunjena mjesta za određena zanimanja. Za elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija ostalo je 69 slobodnih mjesta, najviše u Plavu, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju; za agrotehničara i veterinarskog tehničara broje 68 slobodnih mjesta, mahom u Šavniku, Zeti, Plavu i Baru. Upražnjeno je 67 mjesta i na programu za tehničara gastronomije i hotelsko-turističkog tehničara – najviše u Pljevljima, Zeti, Nikšiću i Beranama. Za elektrotehničara elektronike i elektrotehničara energetike zabilježena su 54 slobodna mjesta – najviše u Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Podgorici i Tivtu; za prehrambenog tehničara i tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja 36 je slobodnih mjesta (u Nikšiću i Podgorici); za brodomašinskog tehničara i tehničara automehatronike je 25 slobodnih mjesta (u Baru i Nikšiću); za elektrotehničara računarskih sistema i mreža 25 je slobodnih mjesta (u Nikšiću i Pljevljima); za grafičkog tehničara i tehničara modnog dizajna je, takođe, 25 slobodnih mjesta (u Podgorici), a za tehničara za špediciju, carinu i organizaciju transporta ostalo je deset slobodnih mjesta – u Pljevljima.
Izvor: Pobjeda
