Sadržaj
To su juče u Evropskom parlamentu ozvaničile predsjednica EK Ursula fon der Lajen i komesarka za proširenje Marta Kos najavljujući teme sljedećeg Samita Savjeta EU koji će biti održan 15. i 16. oktobra, te dodale da će do kraja oktobra biti poznata i mapa puta za četiri zemlje koje su najdalje odmakle u evropskim reformama.
No, to nijesu sve velike novosti. Naime, namjera je da zemlje kandidati počnu da dobijaju konkretne koristi od članstva i prije formalnog ulaska, i to kroz postepeno uključivanje u pojedine politike i EU institucije. I od toga bi upravo Crna Gora mogla da ima prva koristi.
KRAJ PREGOVORA
Tokom jučerašnjeg obraćanja u EP, komesarka za proširenje Kos jasno je izdvojila Crnu Goru kao najnapredniju državu u grupi četvoro kandidata koji se trenutno smatraju predvodnicima.
– Crna Gora je uložila mnogo energije i isporučila mnogo toga – kazala je ona, te ponovila ocjenu kako bi naša zemlja mogla završiti tehnički dio pregovora „krajem ove godine ili početkom naredne“.
Podsjetila je i na činjenicu da je formirana Ad hok grupa za pripremu ugovora o pristupanju, koja već radi na detaljima tog dokumenta.
– Ako sve bude išlo kako treba, moguće je da će Crna Gora potpisati pristupni ugovor naredne godine – najavila je komesarka, uz napomenu da nakon toga slijedi ratifikacija u državama članicama.
No, ukazala je i na iskustvo prethodnih proširenja da ta finalna procedura može potrajati između jedne i dvije godine.
– EK podržava viziju Crne Gore da zemlja 2028. godine postane 28. članica EU, naravno ako bude isporučivala rezultate kao do sada – poručila je Kos.
Ovakva izjava predstavlja do sada najkonkretniju potvrdu napretka naše zemlje i mogućnosti koje joj se otvaraju ako završi sve potrebne korake.
MAPA PUTA
Jedna od najvećih juče predstavljenih novina nove politike je činjenica da više neće postojati samo jedan put do EU. Preciznije, za svaku zemlju kandidata od sada će postojati po jedna mapa puta. Tako će EK krajem oktobra, u okviru ovogodišnjeg paketa proširenja, predstaviti ove dokumente kreirane za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da nastave reforme. No, naša zemlja i tu je odmakla mnogo dalje od drugih.
– Crna Gora je na kraju puta, jer druge države još nijesu otvorile sva pregovaračka poglavlja. To je jasan znak da će mape puta biti različite za te četiri zemlje – navela je Kos.
Dakle, za Crnu Goru bi taj dokument trebalo da bude veza između završetka pregovora i pripreme za članstvo. S druge strane, ova promjena političke logike proširenje znači da kandidati više neće morati da brinu o „principu regate“ i čekaju da ostale zemlje dostignu isti nivo. Konačno, EK je odlučila da jasno ukaže koje su četiri zemlje najbliže EU i to predstavi kao podsticaj drugima.
– Upravo je Zapadni Balkan dugo bio označen kao zaboravljen u evropskoj politici. Sada su dvije zemlje iz tog regiona među predvodnicima, što bi trebalo da pokaže da članstvo i dalje predstavlja realnu mogućnost za države koje sprovode reforme – dodala je Kos.
ONI ISPORUČUJU, MI ISPORUČUJEMO
Da nova politika proširenja ne podrazumijeva samo insistiranje na radu i odgovornosti zemalja kandidata, kazala je i predsjednica EK Fon der Lajen. Istakla je da je proširenje EU sada „geopolitički imperativ“, uz poruku da se „EU mora pripremiti za države koje će joj se pridružiti“. Kako je dodala, cilj je da veća Unija bude „jača, otpornija i efikasnija – ali istovremeno čvrsto utemeljena u vrijednostima i pravilima koja nas definišu“.
– Dok zemlje kandidati napreduju u svojim reformama, EU mora da se pripremi da ih dočeka – kazala je ona, dodajući da to znači pripremu institucija, prilagođavanje politika i obezbjeđivanje budžeta za buduće članstvo.
Kako je dodala, EK je zato „preispitala četiri ključne oblasti – vrijednosti, politike, budžet i upravljanje – i zaključila da se proširenje može sprovesti u postojećem ugovornom okviru“, uz ciljane izmjene i pripreme. A jedna od najvažnijih promjena je koncept postepene integracije. Kandidati više neće čekati sami ulazak u EU, već će i prije toga moći da učestvuju u određenim programima i radu institucija.
Ali, ostaje ključni uslov: završiti dogovorene obaveze, a napredak vezati za zasluge, uz određene uslove i mogućnost reverzibilnosti cijelog procesa.
Prema riječima Fon der Lajen, plan je da komisija definiše i mogućnosti dublje integracije kandidata u strateškim oblastima kao što su energetika, saobraćaj, digitalni sektor i odbrana. Već postoje primjeri takvog pristupa, poput SEPA sistema i ukidanja rominga, ali novi model treba da bude širi i sistematičniji.
Nakon toga, stiže još jedna velika promjena direktno vezana za period nakon dobijanja članstva. EU namjerava da izbjegne loša iskustva iz prethodnih proširenja, posebno u oblasti vladavine prava, zbog čega će budući pristupni ugovori sadržati snažnije zaštitne mehanizme. Prijedlog je da će biti produžen period u kojem mogu biti aktivirane zaštitne mjere u ekonomiji i unutrašnjem tržištu – posebno u dijelu lojalne konkurencije – zatim u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. U najtežim slučajevima, mjere bi mogle uključivati i suspenziju prava glasa u Savjetu EU.
Buduće članice takođe imaju mogućnost da se, tokom ograničenog perioda, obavežu kako neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova, ali je komesarka Kos pojasnila da će to biti na dobrovoljnoj osnovi.
S druge strane, EK je ukazala da veća EU mora biti sposobna da donosi odluke brzo i efikasno. Zato su zvaničnice ponovo zatražile uvođenje takozvanih „passerelle“ klauzula, koje u određenim oblastima omogućavaju prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu. To bi se odnosilo na otvaranje klastera i druge međukorake u pristupnim pregovorima, ali i na sankcije, borbu protiv poreskih prevara i fiskalne mjere u energetskoj politici.
Prema predloženom finansijskom okviru za period 2028–2034, države kandidati bi prije članstva bile finansirane kroz instrument Global Europe, dok bi se nakon ulaska finansiranje prebacilo u nacionalne i regionalne partnerske planove. Na raspolaganju bi bila dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i programe poput Interrega. No, novac je uslovljen sprovođenjem reformi i boljom finansijskom kontrolom.
Crna Gora je i u ovom smislu prestavljena kao „uspješna priča“. Kako se precizira u izvještaju EK, finansijski paket za Crnu Goru predstavljen u junu 2026. pokazuje kako specifični planovi za određenu zemlju mogu premostiti period između pretpristupnog i postpristupnog finansiranja, izbjegavajući praznine između dva perioda.
Cilj „28. do 2028“ više nije samo politička ambicija Podgorice. Sada je dio scenarija koji EK javno podržava – ali uz uslov koji se provlači kroz cijeli novi model proširenja: reforme moraju biti nastavljene, a rezultati isporučeni.
Izvor: Pobjeda
