Povodom ovog postupka on je već jednom dolazio u sud.
Tada je njegov advokat Nikola Martinović kazao da je “ključni dokument na kojem se zasniva slučaj protiv Olega Obradovića falsifikovan.”
-Jedan krucijalni akt na koji se tužilac poziva i za koji tvrdi da stvara sumnju da je bilo primanja mita i da je Oleg pomagao u tome, ja vam danas kažem da je falsifikovan. Sudija taj dokument nije imao, tužiteljka taj dokument nije imala. Sasvim odgovorno danas tvrdim da se radi o mejlu, jer je dokument koji je poslužio kao mejl falsifikovan. I da nije pribavljen ni od službi koje su vodile istragu po pitanju Telekoma, niti od nadležnih službi Specijalnog državnog tužilaštva koje su takođe vodile istragu. Kako smo došli u situaciju da krucijalnog dokumenta, na kojem se zasniva cijela priča u predmetu, nema. A kako sam vam rekao, odbrana je tvrdila da se radi o falsifikatu, sudija je tada prekinuo saslušanje i naložio tužiteljki (Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa) da taj mejl dostavi u roku od tri dana – kazao je 4.11.2026. advokat Nikola Martinović.
Podsjećamo, ranije su saslušani su i Milo Đukanović, Ana Đukanović i Veselin Barović.
Predmet ovog postupka je utvrđivanje sumnje da li je tokom privatizacije Telekoma isplaćivan mito putem navodno fiktivnih konsultantskih ugovora.
Radi se o slučaju iz 2005. godine, kad je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu.
Odbrana: Politički obračun, sporni dokazi i osporavanje ovlašćenja
Odbrane Mila Đukanovića, Olega Obradovića, Ane Đukanović i Veselina Barovića tokom saslušanja 3, 4., 5. i 6. novembra obilježile su tvrdnje o političkoj pozadini postupka, osporavanje vjerodostojnosti ključnih dokaza i prigovori na zakonitost krivičnog gonjenja.
Milo Đukanović je 3. novembra ocijenio da je ponovno otvaranje afere Telekom politički motivisano i usmjereno protiv njega i politike koju je predstavljao. Pozvao se na raniju odluku Specijalnog državnog tužilaštva da odbaci krivičnu prijavu MANS-a zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, ocjenjujući da se novim postupkom pokušava izvršiti politički uticaj na pravosuđe i narušiti podjela vlasti. Smatra da se time nanosi šteta državi i njenom pravnom poretku.
Dan kasnije, 4.novembra 2026., advokat Nikola Martinović, koji zastupa Olega Obradovića, osporio je autentičnost imejla koji se dovodi u vezu sa navodnim koruptivnim isplatama, tvrdeći da je riječ o falsifikovanom dokumentu. Ukazao je da odbrani nije predočen sporni imejl, kao i da nije dovoljno konkretizovano kome je Obradović navodno pomagao da primi mito i o kojem iznosu je riječ. Zbog nedostavljanja dokumenta saslušanje je prekinuto, a njegovo dostavljanje naloženo u roku od tri dana.
Trećeg dana, 5. novembra, advokatica Svetlana Vujanović, zastupnica Ane Đukanović, fokusirala je odbranu na zakonitost postupka i ovlašćenja Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da preuzme krivično gonjenje. Ona smatra da država nema odgovarajuće zakonsko ovlašćenje da u ovom slučaju nastupa kao tužilac, te osporava i njen položaj oštećene strane. Prema njenim tvrdnjama, prethodne odluke suda nijesu riješile ključno pitanje ovlašćenja za pokretanje krivičnog gonjenja.
Vujanović je tada insistirala i na tome da se preciziraju konkretne radnje koje se stavljaju na teret njenoj klijentkinji i njihova pravna kvalifikacija. Ana Đukanović nije odgovarala na pitanja sudije za istragu, postupajući po savjetu advokatice, koja je poručila da ne želi da učestvuje u postupku za koji smatra da nije pokrenut na zakonit način.
Zatim je 6. novembra saslušan Veselin Barović. Veselin Barović je pred sudijom za istragu negirao umiješanost u korupciju prilikom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine. Tvrdio je da lično nije posjedovao akcije Telekoma, već da je bio akcionar Eurofonda, koji je akcije prodao regularnim putem preko berze. Naveo je da nije učestvovao u dogovorima o privatizaciji, niti razgovarao o prodaji akcija. Njegov advokat Nikola Martinović ocijenio je tada da ne postoje dokazi, niti indicije da je Barović učestvovao u davanju ili primanju mita. Osporavao je i procesni osnov postupka, smatrajući da je riječ o politički motivisanom procesu.
Slučaj “Telekom”:
Predmet ovog postupka je utvrđivanje sumnje da li je tokom privatizacije Telekoma isplaćivan mito putem navodno fiktivnih konsultantskih ugovora.
Radi se o slučaju iz 2005. godine, kad je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je 2025. godine odbacilo krivičnu prijavu MANS-a, uz navode da je nastupila apsolutna zastara u tom slučaju.
Zatim je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države preuzeo krivično gonjenje u ime Crne Gore. Viši sud u Podgorici je donio odluku da u ovom predmetu nije nastupila zastara i zakazao pomenuta saslušanja.
Američki istražni organi došli do sumnje da su prilikom prodaje crnogorskog Telekoma sa više od sedam miliona eura podmićeno nekoliko osoba. Tada je pokrenuta afera Telekom.
Kupac crnogorskog Telekoma, kompanija Mađar Telekom, kako su ranije objavili mediji, u decembru 2011. platila je 95 miliona dolara poravnanje sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti. Tim novcem kompanija je platila i poravnjanje sa berzom koja ih je optuživala da su podmitili zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobili posao.
Protiv čelnika Mađar telekoma pokrenuta je tužba 2011. Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a (SEC) ih je tada tužila da su tokom privatizacije u Makedoniji i Crnoj Gori podmićivali zvaničnike.
Izvor: Dan
