Crmnički pčelari očekivali su promjene na bolje kada je pčelarstvo u pitanju. Međutim, ovogodišnji prinosi demantovali su i one najoptimističnije. Klimatski uslovi onemogućili su makar i prosječne prinose meda.
Arsenije Plamenac iz Boljevića pčelarstvom se bavi punih 26 godina. Kako ističe, ovo je najgora godina do sada, lošije nije bilo od kako se on bavi pčelarstvom.
“Vremenske prilike su uradile da dođe do takve situacije. Klima se totalno promijenila i sve teže i teže je biti pčelar. Na lokaciji gdje ja pčelarim, u svom selu Boljevići, nema pčelinje paše koju kiša i vjetar nisu sprali”, kaže za Primorski portal.
Ističe da je imao posla kao da će godina biti najbolja.
“Napominjem da je pčelarstvo veoma mukotrpan i zahtjevan posao. Sve je moralo da bude spremno i urađeno na vrijeme, kako bi pčele spremno dočekale glavnu pašu, a koje ove godine skoro pa nije ni bilo. Mirisao je med na pčelinjaku, ali ga u košnicama nije bilo. Sav nektar koji su donosile trošile su na dnevnom nivou”, kazao je on.
Plamenac navodi da ima oko 50 LR košnica.
“Nažalost, ove godine nisam imao što da izvrcam. Pčele faktički nisu imale ni za sebe, tako da sam morao početi sa prihranom da ne bi uginule bez hrane. Moram da kupujem med za potrebe svoje porodice, što mi se do sada još nikad nije desilo. Pčelarska sezona je završena što se tiče medobranja , jer je kod nas tiha paša, i trenutno nema unosa nektara. Zato sam i počeo sa intenzivnom prihranom pčelinjih zajednica”, kaže on.
Nada se da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naći rešenje i imati razumijevanja za pčelare, te im izaći u susret kako bi lakše pretrpjeli velike štete koje su ove godine imali.
“Ostali smo bez iole meda, pa bi valjala pomoć makar u hrani za pčele, koja im je u ovom periodu prijeko potrebna kako bi preživljele”, navodi.
Prema njegovim riječima, pčelarska godina počinje u avgustu, ali s obzirom na vremenske prilike godina je mjesec dana ranije počela, tako da je aktivnosti oko priprema pčela za zimu počeo odmah početkom jula, kada je definitivno donio odluku da od vrcanja meda nema ništa.
“Imao sam u planu povećanje pčelinjaka za 20 novih košnica, ali s obzirom na tako lošu godinu morao sam da odustanem od takvog proširenja za 2024. godinu, iako mi je pčelarstvo velika ljubav, tako da ne odustajem bez obzira na situaciju”, kaže on.
Plamenac poručuje pčelarima da izvrcaju med ukoliko što imaju, i da odmah počnu sa prihranom društava i tretiranjem protiv varoe, što prije.
“Počeo sam sa ljetnjim tretmanom pčela protiv varoe, sa preparatima na bazi bilja, kako bi se pčele oslobodile krpelja i lakše se pripremale za jesen i zimu, jer je varoa invanzivna parazitska bolest, koja je ove godine previše prisutna na pčelama”, kazao je Plamenac.
Kad je riječ o lažnom medu, misli da je sve veći problem nevrcani med.
“U pitanju je med koji se nalazi u prodaji, a ljudi ga bukvalno proizvode na kuhinjskim šporetima umjesto u košnicama kao što mi pčelari to radimo. Prodaju ga, nažalost, kao da je prirodni vrcani med, a kupci kasno shvate da nije pravi. Tako da je moj savjet svima da kupuju med samo od provjerenih proizvođača/pčelara”, dodaje Plamenac.
Kako kaže, jedva čeka da se što prije završi pčelarska 2024. godina.
“I da se više nikad ne ponovi u svijetu pčela. Ne kaže se baš onako pčelaru je med grk, a ove godine je stvarno tako. Baš su veliki finansijski gubici, a velika ulaganja kako bi se pčelinjaci održali i sačuvali za narednu sezonu”, zaključio je.
Izvor: Primorski portal
