Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Crne Gore (SPP) Almir Muratović izrazio je uvjerenje da je otvaranje graničnog prelaza između naše države i Srbije iznad mjesta Kruščica, u dijelu Pešterske visoravni, na teritoriji opštine Petnjica samo stvar još tehničke prirode.
On je za Portal RTCG podsjetio da je ubrzanje optvaranja ovog graničnog prelaza nedavno obećao i predsjednik Vlade Milojko Spajić, prilikom poslednje posjete tom gradu i polaganju kamena temeljca za fabriku agregata.
“Prethodne dvije Vlade, i Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, uradile su sve što je trebalo uraditi i pripremile politički teren za taj posao. Preostalo je da aktuelna Vlada ubrza biletarealne odnose sa Srbijom i riješi još tehnička pitanja u vezi sa otvaranjem graničnog prelaza između Crne Gore i Srbije na Pešterskoj visoravni, i ja želim da vjerujem da je to skoro gotova stvar”, kazao je Muratović.
Stranka pravde i pomirenja u lokalnom parlamentu u Petnjici ima tri odbornika, a Muratović naglašava da oko ovog pitanja u SO postoji potpuni konsenzus svih stranaka, odnosno da svi jedinstevno podržavaju tu inicijativu.
Ranije je predsjednik petnjičke Mjesne zajednice Savin Bor, Senad Rastoder, za Portal RTCG kazao da je narod u Bihoru, a naročito u ovom selu i okolnim mjestima, prirodno upućen na saradnju sa ljudima koji žive u tom dijeli Pešterske visoravni.
“Nas sa Srbijom razdvaja samo administrativna granica i ništa drugo. Odavde do Tutina je udaljenost isto kao do Petnjice, a put bolji”, kazao je Rastoder.
On je dodao da se uspostavljanjem državne granice na ovom području lokalno stanovništvo suočilo sa svakavim problemima, jer im je u ovom dijelu onemogućen slobodan prolaz ka teritoriji Srbije.
“Zato je potrebno u što kraćem roku otvoriti granični prelaz na Pešterskoj visoravni kako bi se stanovništvu iz pograničnog pojasa omogućilo da iz ekonomskih, rođačkih i susjedskih odnosa nesmetano prelazi granicu” – kaže predsjednik mjesne zajednice Savin Bor.
Rastoder tvrdi da bi otvaranje graničnog prelaza u dijelu Pešterske visoravni pozitivno uticalo na izgradnju putne infrastrukture i smanjivanje regionalnih razlika.
“Činjenica je da se putna mreža na prostoru Bihora nalazi u dosta lošem stanju. To važi i za puteve koji vode prema Pešterskoj visoravni, iako ka ovom prostoru gravitira veliki broj stanovnika. Smatram da bi otvaranje graničnog prelaza bilo višestruko značajno, jer bi za sobom pokrenulo realizaciju drugih projekata, od izgradnje modernih saobraćajnica, pa sve do investicija koje bi uticale na smanjenje regionalnih razlika”, smatra Rastoder.
Mještani podsjećaju da se Savin Bor prema granici sa Srbijom prostire na dvanaestom kilometru od Petnjice i da je jedno je od rijetkih sela na sjeveru Crne Gore koje se može pohvaliti da još uvijek ima jaka pojedinačna poloprivredna i farmerska gazdinstva, kao u najboljim vremenima.
Iako se radi o planinskom mjestu, smještenom na preko hiljadu i dvjesta metara nadmorske visine, u mjesnoj zajednici Savin Bor živi preko 500 stanovnika.
Da život u ovom kraju nije stao ukazuje i osnovna škola na Savinom Boru koja sa područnim odjeljenjima broji preko 120 učenika. Posebno je zanimljivo to što mještani u svojim štalama i torovima gaje blizu dvije hiljade ovaca i osamsto krava, čime se malo koji planinski kraj Crne Gore može pohvaliti. Stočni fond u drugim djelovima prostranog Bihora u poslednjih nekoliko decenija potpuno je desetkovan.
Dok sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliza gradu, polako ostaju pusta, to sa Savin Borom nije slučaj. Ovo mjesto je udaljeno od Petnjice oko dvanaest kilometara, i još toliko od Berana.
Rastoder vjeruje da je ovdje narod opstajao kroz vjekove zahvaljujući upornom radu.
“Ta praksa traje i do danas. Na to upućuje i podatak da u Savinom Bori nema kuće koja ne drži bar pet krava, osim ako se ne radi o socijalno ugroženim domaćinstvima. Važno je napomenuti da se naši planinski katuni graniče sa teritorijom Srbije, zato će uspostavljnje graničnog prelaza prema Tutinu dati dodatni stimulans mještanima da više još više rade jer će na lakši način svoje proizvode plasirati u Srbiji. Prije svega u fabrikama i na tržištu u Tutinu”, kaže naš sagovornik.
Mještani tvrde da Savin Bora sa svojom okolinom može da postane i dobra turistička destinacija, kada bi se na pravi način valorizovali njegovi prirodni potencijali.
“Ovdje je sve ekološki netaknuto. Od hrane, do vode i vazduha. Zato ovo područje zaslužuje da se proglasi zaštićenom ekološkom i turističkom zonom”, kažu mještani.
To bi, smatraju oni, uz uspostavljnje graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni i otvaranje otkupnih centara i uz instaliranje kapaciteta za proizvodnju zdrave hrane i smještaj turista, donijelo dobrobit čitavom kraju i dodatno uticalo na podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja.
U vrijeme kada je Almir Muratović prvi pokrenuo inicijativu za otvaranje graničnog prelaza na teritoriji opštine Petnjica, stranka na čijem je čelu zvala se Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ).
“Ne želim da ispadne da se time hvalim, ali kada sam ja to predlagao, to je izgledalo kao nemoguća misija. Sada su svi za to. Što se mene tiče, samo neka se granični prelaz otvori, a ko hoće time da barjači, neka barjači”, kazao je predsjednik Stranke pravde i pomirenja Crne Gore (SPP).
Stanovnici Savin Bora i susjednih sela, kao i petnjičke opštine, traže samo kraći put do susjeda na Pešterskoj visoravni. Slučaj bihorskih sela u dijelu prema Pešterskoj visoravni najbolje ilustruje kako su administrativne granice na prostoru bivše Jugoslavije prekinule veze među ljudima, koji su prirodno upućeni jedni na druge.
Izvor: RTCG
