Kako je nedavno istaknuto u izvještaju Evropske komisije, rezultati u istragama i procesuiranjima slučajeva korupcije na visokom nivou nastavljaju da se poboljšavaju, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efektivnih i odvraćajućih kazni u Crnoj Gori doprinosi percepciji nekažnjivosti. Iz Brisela su istakli da očekuju konkretne rezultate.
Povjerenje se neće steći izradom smjernica, već ispostavljanjem konkretnih rezultata u donošenju presuda za najsloženije postupke, kaže Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da su jedinstvena primjena zakona, transparentnost i pravda, cilj radne grupe za izradu smjernica za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala.
Član Sudskog savjeta Rade Ćetković ima afirmativan stav prema aktivnostima Vrhovnog suda.
“Bez obzira na to koliko se takav proces možda čini jednostavan, radi se o vrlo kompleksnom zadatku koji sa sobom nosi brojne izazove. Međutim, ukoliko se budemo ugledali na mehanizme koji već postoje u najrazvijenijim pravnim porecima i prihvatimo visoke standarde u oblasti sprovođenja ujednačene i djelotvorne kaznene politike, koja ima odvraćajući efekat, bićemo na sigurnom putu da unaprijedimo kapacitete sudstva, a građanima isporučimo vidljive rezultate i dostignemo ideal pravde kojem kao društvo stremimo”, kazao je Ćetković.
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu ima rezervisan stav prema postavljenim zadacima radne grupe za izradu smjernica za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala.
“Povjerenje u sudsku vlast neće se povećati izradom nikakvih posebnih smjernica, već da se povjerenje u sudsku vlast vraća donošenjem presuda za najsloženije predmete i oblike teškog kriminala, pranja novca, korupcije, a ne da sudstvo nije u stanju da za tri godine donese jednu prvostepenu presudu”, rekla je ona.
Kako je kazala, rezultati su ključni.
“Dakle, sudstvo mora da isporučuje rezultate u donošenju presuda I za visoku korupciju, i za organizovani kriminal, i za pranje novca, i za ratne zločine. Inače će oni biti među glavnim krivcima ukoliko mi kao zemlja prokockamo šansu da postanemo članica Evropske unije u neko dogledno vrijeme”, kazala je Mrdović.
Vrhovni sud je u saradnji s Ministarstvom pravde i Vrhovnim tužilaštvom razmatrao moguće izmjene Zakonika o krivičnom postupku, kojima bi se spriječile procesne opstrukcije, a da se pritom ne ugrozi pravo na pravično suđenje.
Dostavljene su i Briselu, a među njima i one koje se tiču izuzeća sudija, pojasnila je ranije za Javni servis predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
“Na primjer, sada imate mogućnost da neosnovano, bezbroj puta, neko može da traži izuzeće određenog sudije i izuzeće sudskih vijeća. Iako postoji zakonska mogućnost da može da se odbaci takav predlog, opreza radi, sudije uvijek smatraju da je neophodno da o tome odlučuje neko drugi, da ne bi se povrijedilo pravo na nepristrasnog sudiju. Međutim, mi smo predvidjeli tim izmjenama da se takvi predlozi odbacuju”, istakla je Pavličić.
Novine se tiču i kada je u pitanju određivanje pritvora. Sudije i sudska vijeća moraće da poštuju pravo na pravičnost.
Izvor: RTCG
