S druge strane, Đukanović tvrdi da je postupak protiv njega lišen činjeničnog i pravnog osnova.
ASK je postupak protiv Đukanovića pokrenula u februaru 2025. za stanje imovine i prihoda koje je imao 2015. godine, dok je bio na funkciji premijera.
Đukanović je u svom izjašnjenju naveo da više nije javni funkcioner, ukazavši da je definicija javnog funkcionera propisana članom 3 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 12. juna 2024. godine, te da je njegovim stupanjem na snagu prestao prethodni zakon, cijeneći da je iz tog razloga akt koji mu je uputila Agencija pravno deplasiran. Bivši predsjednik i premijer je naveo da su obaveze javnih funkcionera i lica kojima je prestala funkcija striktno razdvojene i detaljno propisane zakonom. Ukazao je da su novčane kazne za prekršaje lica kojima je prestala javna funkcija propisane članom 111 Zakona o sprečavanju korupcije i da se ni u jednom opisu bića propisanih prekršaja ne nalazi radnja, činjenje ili nečinjenje koje bi se odnosilo na navodno kršenje zakonske obaveze koje mu se stavljaju na teret, ukazujući i nedozvoljenu retroaktivnu primjenu zakona. Đukanović tvrdi da se rok zastare od 10 godina ne može odnositi na zasnivanje nadležnosti u odnosu na lica kojima je prestala funkcija prije stupanja na snagu ovog zakona.
Agencija je tokom vođenja upravnog postupka uvidom u spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici od 15. maja 2019. godine utvrdila da je u maju 2015. godine izvršen priliv, tačnije gotovinska uplata u iznosu od 20.000 eura na račun VIP rivolving kartice Mila Đukanovića, koji, kako tvrde, u imovinskom kartonu za tu godinu nije naveo bilo kakva zaduženja po osnovu te kreditne kartice. Agencija je u toku vođenja postupka zatražila od poslovnih banaka u Crnoj Gori podatke koji se odnose na informaciju da li su Đukanović i njegova supruga imali otvorene račune kod njih, da li je bilo priliva na njima u toku 2015. godine, kao i stanje na dan 31. decembar 2015. godine.
Jedna banka je obavijestila ASK da je Đukanović imao četiri otvorena računa i da je na njima 31. decembra 2015. godine imao iznose od 33.191,38 eura, 1.896,54 eura, 817,26 i 80 eura, što ukupno predstavlja iznos od 35.985 eura. Banka je obavijestila Agenciju da je greškom evidentirala sredstva na partiji jednog računa, te da je ta greška naknadnim uvidom uočena i stornirana tokom 2021. godine.
– Agencija ukazuje da se navedeno u izjašnjenje banke u odnosu na stornirana sredstva nije mogla uzeti kao relevantno u dijelu vođenja postupka, iz razloga što se radi o dugom vremenskom periodu koji je protekao od kada su sredstva evidentirana na računu (31.12.2015. godine) do trenutka kada su ista stornirana (2021. godina), te usled činjenice da su ista postojala na računu u vremenskom periodu koji je obuhvaćen izvještajem o prihodima i imovini za 2015. godinu, pa je nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu od strane banka AD Podgorica konstatovano da je Milo Đukanović izostavio da prijavi novčani iznos – gotovi novac u iznosu od 35.985 eura na navedenim računima – piše u odluci ASK.
Iz evidencije MUP-a ASK je zaključila da Đukanović ima dva komada oružja koja nije prijavljivao.
“Postupak pokrenut prije zastare”
Iz ASK tvrde da je novim zakonom iz 2024. propisano da se samo sukob interesa i prijave zviždača imaju riješiti po odredbama starog zakona, iz čega smatraju da je nesporno da će se svi ostali započeti postupci okončati po odredbama novog Zakona o sprečavanju korupcije.
Kako tvrde, postupak protiv Đukanovića pokrenuli su prije isteka apsolutnog roka, ukazujući da relativni rok od pet godina od momenta saznanja do momenta pokretanja postupka nije protekao, “te u konkretnom slučaju ne stoje argumenti stranke da se navedeni postupak nije mogao pokrenuti”.
Izvor: Dan
