Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na potpuno prepoznavanje životnih partnera lica istog pola u sudskim postupcima, čime se oni u brojnim segmentima izjednačavaju sa bračnim supružnicima.
Kako se navodi u obrazloženju predloga zakona, cilj izmjena je usklađivanje sa evropskim regulativama i otklanjanje problema koji su se pojavili u dosadašnjoj primjeni propisa.
„Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pristupilo se radi usklađivanja sa Regulativom (EU) 2020/1783 o saradnji između sudova članica u izvođenju dokaza u građanskim i privrednim stvarima, kao i Regulativom (EU) 2020/1784 o dostavi sudskih i vansudskih pismena, usaglašavanja sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i unapređenja pojedinih zakonskih rješenja radi otklanjanja dilema u praktičnoj primjeni“, navodi se u obrazloženju.
Istopolni partneri dobijaju isti status kao supružnici
Predlogom se mijenjaju odredbe koje uređuju bračne sporove, tako da se sada izričito uređuju i sporovi koji se odnose na životna partnerstva lica istog pola.
To podrazumijeva da će sudovi biti nadležni i za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja životnog partnerstva, njegovo poništenje ili raskid, kao i za sporove koji se odnose na imovinske odnose partnera.
Takođe, partneri u zajednici života lica istog pola biće prepoznati i kod razloga za izuzeće sudije, kao i u pogledu prava da odbiju svjedočenje, na isti način kao i bračni ili vanbračni supružnici.
Više mogućnosti za povlačenje tužbe
Jedna od značajnih procesnih novina odnosi se na član 194, kojim se proširuju mogućnosti za povlačenje tužbe.
Prema predlogu, tužilac će moći da povuče tužbu bez saglasnosti tuženog sve dok tuženi ne dostavi odgovor na tužbu ili se ne upusti u raspravljanje. Povlačenje će biti moguće i kasnije, sve do pravosnažnog okončanja postupka, ukoliko druga strana na to pristane.
Vlada smatra da će takvo rješenje doprinijeti efikasnijem završavanju sporova.
„Unapređenjem postojeće norme daje se više mogućnosti za povlačenje tužbe, što će doprinijeti da se pokrenuti postupci brže i efikasnije okončaju“, piše u obrazloženju.
Sankcije za neopravdano odsustvo tužioca
Predložene izmjene predviđaju i da će se tužba smatrati povučenom ukoliko se uredno pozvani tužilac ne pojavi na glavnoj raspravi i ne opravda svoj izostanak, osim ako tuženi zatraži održavanje ročišta.
Vlada navodi da je cilj ove odredbe sprječavanje zloupotreba i ubrzanje sudskih postupaka.
„Pomenute izmjene izvršene su kako bi se onemogućile zloupotrebe od strane tužilaca, a sve u cilju efikasnijeg vođenja postupka“, naglašava se u dokumentu.
Svojinski sporovi više neće obavezno ići na medijaciju
Novim izmjenama Zakona predviđeno je da se sporovi koji se odnose na svojinsko-pravne odnose izuzmu od obavezne medijacije.
U obrazloženju se navodi da je praksa pokazala da se veliki broj takvih predmeta ne može uspješno riješiti putem posredovanja.
„Na ovaj način rasterećuje se Centar za alternativno rješavanje sporova od obaveznog postupanja u svakom konkretnom slučaju, jer se u praksi pokazalo da ova vrsta predmeta nerijetko nije medijabilna“, navodi Vlada.
Predviđena je i naknada za rad medijatora čak i kada postupak medijacije ne bude uspješan.
Presude će se donositi „u ime Crne Gore“
Izmjenama je predviđeno i da uvod svakog sudskog rješenja sadrži formulaciju da se presuda donosi „u ime Crne Gore“.
Predlaže se i mogućnost ponovnog otvaranja zaključene glavne rasprave ukoliko je potrebno dopuniti postupak ili razjasniti važna pitanja.
Korak ka evropskom pravosuđu i digitalizaciji
Najobimniji dio izmjena odnosi se na usklađivanje sa regulativama Evropske unije koje uređuju prekograničnu dostavu sudskih akata i saradnju sudova država članica.
Predviđa se korišćenje savremenih digitalnih sistema poput e-CODEX-a, elektronske dostave dokumenata i video-konferencijskih saslušanja, dok će Ministarstvo pravde imati ulogu centralnog organa za međunarodnu pravosudnu saradnju.
U obrazloženju se naglašava da su evropske regulative obavezujući zakonodavni akti i da se Crna Gora za njihovu primjenu mora pripremiti prije ulaska u Evropsku uniju.
„Regulative Evropske unije su obavezujući zakonodavni akti koji se moraju u cjelosti primjenjivati na teritoriji svih zemalja Evropske unije, pa je neophodno stvoriti sve uslove potrebne za njihovu nesmetanu primjenu ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju“, navodi se u dokumentu.
Za sprovođenje predloženih zakonskih izmjena, prema procjeni Vlade, iz državnog budžeta biće potrebno izdvojiti 50.700 eura.
Izvor: CdM
