Sadržaj
To su pred novinarima kazali ključni predstavnici Crne Gore u pregovaračkom procesu za pristupanje Evropskoj uniji, predstavljajući detalje non-pejpera u kojem su iznijete ocjene Evropske komisije o polugodišnjem stanju vladavine prava.
Glavni pregovarač Predrag Zenović kazao je kako ne očekuje nikakva iznenađenja sa sastanka na kome su se juče potvrđivali stavovi zemalja članica EU u susret zatvaranju poglavlja 2 i 28 naredne sedmice u Luksemburgu.
S druge strane, državna ministarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović ukazala je na činjenicu kako do kraja juna u Skupštini ne mogu biti usvojene prijeko potrebne izmjena Ustava, i to „iz proceduralnih razloga“.
– Ovo je obaveza za parlament. Važno je da pređemo u politiku dijaloga kako bismo riješili ovo pitanje. Isto važi i za imenovanja u pravosuđu. No, praksa je prethodnih nekoliko godina pokazala da se politički konsenzus nađe u ovako bitnim trenucima – dodala je Papović.
DOKUMENT
Govoreći o non-pejperu, Zenović je podsjetio da je riječ o svojevrsnom presjeku između dva godišnja izvještaja, budući da se bavi poglavljima koja su, po novoj metodologiji, najvažnija. On je rekao da su to poglavlja s kojima pregovarački proces počinje i s kojima se završava, zbog čega nije moguće precijeniti značaj ovog dokumenta. Kako je dodao, dokument se bavi fundamentom ne samo pregovaračkog procesa, već i samog evropskog projekta, te da se u njemu tretiraju završna mjerila, odnosno prva završna mjerila koja je Crna Gora dobila kroz IBAR prošle godine.
– Ono što je naša ukupna ocjena jeste da se radi o jednom veoma afirmativnom i pozitivnom dokumentu. Ono što je evidentno jeste da govorimo o napretku u svim oblastima, jačanju svih institucija koje čine sistem vladavine prava i efektivnoj implementaciji zakonskog i strateškog okvira u oblasti vladavine prava – kazao je Zenović.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija pozitivno ocjenjuje stanje u tim oblastima, pa se već sada može govoriti o konkretnom bilansu učinka u mnogim segmentima. Zenović je naveo da, pored određenih nedostataka i prostora za unapređenje, ukupna afirmativna i pozitivna ocjena dokumenta ima dvojaku stratešku važnost.
– Prva je ta da se ovim potvrđuje da je ambicija Crne Gore u pogledu vremenskog zatvaranja poglavlja 23 i 24 realna i ostvariva, a samim tim i cjelokupna ambicija kada je u pitanju pregovarački i integracioni proces. S druge strane, potvrđuje se da je Crna Gora i dalje u dobrom balansu između tehničkih i ovih poglavlja – rekao je Zenović.
On je naglasio da je taj balans nužan kako bi se u procesu išlo dalje, navodeći da se, da je dokument bio negativan, ne bi moglo razgovarati o napretku Crne Gore u tehničkim poglavljima i zatvaranju još dva pregovaračka poglavlja naredne sedmice.
Zenović je rekao da je pozitivna ocjena prilika da se oda priznanje institucijama koje čine ukupni okvir vladavine prava, odnosno sudstvu, tužilaštvu, Vladi, Skupštini, specijalizovanim agencijama, nadležnim organima, nezavisnim institucijama, civilnom sektoru i medijima.
On je istakao da dokument, iako pozitivan i usmjeren na napredak, sadrži i jasne smjernice za dalje korake.
– Biće naša mapa puta u daljem radu, budući da je cilj da zatvorimo ova poglavlja. Samim tim, adresiraćemo sve ono što su rezerve i pitanja koja smo dobili u okviru ovog dokumenta – kazao je Zenović.
On je dodao da se očekuje i dokument u okviru mehanizma vladavine prava, kao i izvještaj u okviru paketa proširenja, što će biti nova prilika za presjek stanja na putu zatvaranja poglavlja 23 i 24.
REZULTATI
Državna sekretarka Papović kazala je da je pred Crnom Gorom vjerovatno najpozitivnija ocjena napretka u oblasti vladavine prava u posljednjih nekoliko godina. Ona je rekla da je, prema procjeni EK, većina ključnih reformi uspješno pokrenuta, a da institucije sve češće proizvode mjerljive rezultate.
– Prva i najvažnija poruka jeste da je Crna Gora nastavila da napreduje ka ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24. Crna Gora je u prethodnom periodu uspjela da konsoliduje rad ključnih institucija u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala – kazala je Papović.
Ona je istakla da se fokus reformi sve više pomjera sa usvajanja propisa i strateških dokumenata na njihovu dosljednu primjenu i ostvarivanje konkretnih rezultata.
Prema njenim riječima, posebno su prepoznata strukturna unapređenja u oblasti pravosuđa, nastavak sprovođenja reformskih strategija, jačanje institucionalne stabilnosti Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva, kao i aktivnosti usmjerene na bolju koordinaciju, smanjenje proceduralnih neefikasnosti i ujednačavanje primjene pravnih standarda.
Papović je navela da se pozitivno ocjenjuje i pokretanje postupka za izmjenu Ustava, usmjereno na dodatno jačanje garancija nezavisnosti sudstva i tužilaštva, u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije.
Ona je kazala da EK prepoznaje i pomake u radu Ustavnog suda, posebno u smanjenju zaostalih predmeta i povećanju transparentnosti njegovog rada.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Papović je rekla da je prepoznat nastavak izgradnje institucionalnog i strateškog okvira, prije svega kroz rezultate u procesuiranju slučajeva visoke korupcije.
– Posebno se registruje nastavak pozitivnog trenda u radu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i drugih institucija uključenih u borbu protiv korupcije – istakla je Papović.
Ona je dodala da je u borbi protiv organizovanog kriminala konstatovan nastavak izgradnje bilansa rezultata u istragama, optužnicama i međunarodnoj saradnji, kao i sve veća spremnost institucija da se bave složenim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Govoreći o preostalim obavezama, Papović je navela da završna mjerila još nijesu u potpunosti ispunjena, ali da postoje jasno definisani prioriteti i institucije koje koordinisano rade na njihovom ispunjavanju.
– U segmentu pravosuđa, među najvažnijim izazovima ostaje postizanje političkog dogovora o ustavnim izmjenama, zatim preostala imenovanja u pravosuđu, a sve u cilju jačanja nezavisnosti i funkcionalnosti pravosudnih institucija – rekla je Papović.
OBAVEZE
Ona je poručila da Skupština u narednom periodu treba da preuzme punu odgovornost u rješavanju pitanja iz svoje nadležnosti, koja predstavljaju dio završnih mjerila.
Na pitanje novinara da li će biti ustavnih izmjena do kraja mjeseca, Papović je odgovorila da do kraja juna neće biti izmjena Ustava iz proceduralnih razloga.
– Ovo je pitanje za parlament i važno je da pređemo u politiku dijaloga kako bismo riješili ovo pitanje. Isto je i za imenovanja u pravosuđu. Praksa je pokazala da se politički konsenzus nađe u ovako bitnim trenucima – dodala je Papović.
Generalna direktorica u Ministarstvu pravde i šefica Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 23 Jelena Grdinić rekla je da izražava zadovoljstvo pozitivnom ocjenom dokumenta.
Ona je kazala da je u dijelu završnih mjerila za Poglavlje 23 naglašeno povećanje transparentnosti sudstva i tužilaštva, kao i veći broj pokrenutih i riješenih slučajeva, što je znatno uticalo na ocjenu.
– Moramo završiti sve reforme, čemu smo se primakli. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je nastavak istraga i presuda, što mi na dnevnom nivou registrujemo – navela je Grdinić.
Prema njenim riječima, reformski zakoni se sprovode, ali će se njihov napredak tek pokazati.
– Sloboda medija je podržana kroz niz zakona. Antidiskriminacioni zakoni su takođe registrovani. Mnogi zakoni su završeni i ostalo je samo usklađivanje sa EK na osnovu njihovih sugestija. Tokom ljeta imaćemo sve te zakone gotove – dodala je Grdinić.
Šefica Radne grupe za Poglavlje 24 Jovana Mijović kazala je da je izvještaj jedan od dokaza rada i poruka da se nastavlja istim tempom.
Ona je rekla da borba protiv organizovanog kriminala, kroz saradnju sa Europolom i Eurodžastom, pokazuje da je protok informacija između institucija nikad veći.
– Pohvaljene su akcije bezbjednosnog sistema u borbi protiv organizovanog kriminala. Ostaje pitanje migracija i azila, koja su uspješno riješena nakon dvije godine izgradnjom novih prihvatnih centara. U završnim mjerilima nemamo otvorenih pitanja i blizu smo zatvaranju. Ovaj izvještaj prvi put pokazuje blizinu zatvaranja poglavlja – poručila je Mijović.
Kabinet Milatovića: Izbor sudija Ustavnog suda test institucionalne zrelosti
Crna Gora je sljedeća članica EU koja ima odgovornost da završi posao popunjavanja Ustavnog suda odgovorno, bez blokada i bez izgovora, rečeno je juče iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
– Najnoviji non-pejper EK potvrđuje ono na šta predsjednik Milatović mjesecima dosljedno ukazuje: bez funkcionalnog, popunjenog i nezavisnog Ustavnog suda nema pune vladavine prava, stabilnih institucija, ni završetka evropskog puta Crne Gore – istaknuto je u zvaničnom reagovanju na sadržaj novog „non-pejpera“ EK.
Još jednom je potcrtano da sudije Ustavnog suda moraju biti izabrane, a da Skupština „mora bez daljeg odlaganja izabrati dvoje sudija“.
– To je test institucionalne zrelosti države koja želi da postane sljedeća članica Evropske unije. Predsjednik Milatović je svoj dio posla završio odgovorno, transparentno i u skladu sa Ustavom – dodaje se u saopštenju.
Takođe su podsjetili da na glasanje čekaju sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević i sutkinja Vrhovnog suda Jelena Ružičić.
– Ne postoji institucionalno opravdanje da se postupak i dalje drži u stanju čekanja, dok Ustavni sud funkcioniše u nepotpunom sastavu. Posebno je važno što EK ukazuje i na potrebu jasnih zakonskih pravila o prestanku funkcije i penzionisanju sudija Ustavnog suda. Upravo na tu pravnu neizvjesnost predsjednik Milatović je ranije ukazao pokretanjem postupka za ocjenu ustavnosti zakonskih rješenja koja se odnose na nastavak vršenja funkcije sudije nakon isteka mandata, odnosno nakon ispunjenja uslova za prestanak funkcije –stav je tima kabineta Milatovića.
Izvor: Pobjeda
