Sud je naložio Agenciji da ponovi postupak i donese novu, zakonitu odluku, ali je istovremeno ocijenio da ne stoje navodi pravnog tima bivšeg šefa države da se radi o fotomontaži.
“Osporena odluka ne sadrži valjane i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama i pravnim pitanjima od značaja za donošenje, usljed čega nije bilo moguće ispitati njenu zakonitost”, navodi se u presudi Upravnog suda, koju potpisuje predsjednica Vijeća Svetlana Radošević.
Iz Agencije su juče “Vijestima” kazali da će “postupiti po ukidnim razlozima koji su dati u presudi Upravnog suda”.
“…I donijeti novu, na zakonu zasnovanu, odluku”, odgovoreno je redakciji iz Agencije.
Odlukom ASK-a iz novembra 2025. bilo je utvrđeno da Đukanović, tokom mandata predsjednika Crne Gore, ali i po prestanku funkcije u izvještajima o prihodima i imovini nije prijavio pokretnu imovinu čija je pojedinačna vrijednost veća od 10.000 eura.
U odluci Agencije navedeni su satovi “Breguet Classique Tourbillon Thermometer”, “Rolex Cosmograph Daytona”, “Patek Philippe Neptune” i “Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph”.
Agencija je još u aprilu 2019. od Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) dobila inicijativu uz fotografije tri sata, objavljene u dnevnom listu “Dan”. Tadašnji direktor Sreten Radonjić je odbio inicijativu MANS-a, nakon čega je ta NVO osporila takvu odluku pred Upravnim sudom. U septembru 2021. Upravni sud je naložio Agenciji da ponovo odlučuje po toj inicijativi.
“Iz spisa predmeta nesporno proizilazi da je upravni postupak pokrenut 2019. godine, u vrijeme važenja tadašnjeg Zakona o sprečavanju korupcije… Osporena odluka donijeta je primjenom odredaba novog Zakona o sprečavanju korupcije. Takvo postupanje nije u skladu sa članom 113 novog Zakona kojim je propisano da će se postupci započeti prije stupanja na snagu tog zakona dovršiti primjenom propisa koji su važili u vrijeme njihovog pokretanja. Navedena prelazna odredba je obavezujuće prirode i ne ostavlja mogućnost da organ po sopstvenoj ocjeni primijeni novi Zakon na ranije započete postupke”, stoji u presudi Upravnog suda. Dodaje se i da je Agencija bila dužna da prilikom odlučivanja primijeni odredbe Zakona o sprečavanju korupcije koje su bile na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Mogli da kontrolišu
Upravni sud je našao i da su neosnovani navodi pravnog tima bivšeg šefa države da je Agencija bila ovlašćena da odlučuje isključivo u granicama inicijative NVO MANS.
“Odredbom člana 34 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije propisano je da Agencija može pokrenuti postupak i po službenoj dužnosti, na osnovu sopstvenih saznanja ili anonimnih inicijativa. Stoga, činjenica da je postupak iniciran od NVO MANS, za određene ručne satove, nije predstavljala smetnju da tuženi, ukoliko je u toku postupka došlo do novih saznanja i dokaza, po službenoj dužnosti proširi predmet ispitivanja i na drugu imovinu za koju je smatrao da je od značaja za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja”, stav je Upravnog suda.
Međutim, ocjenjuje se u presudi, takvo proširenje moralo je biti jasno obrazloženo, uz navođenje razloga zbog kojih je predmet postupka proširen i pravnog osnova za takvo postupanje.
“Takođe, sud nije prihvatio navode tužioca kojima osporava dokaznu vrijednost fotografija tvrdeći da se radi o fotomontažama. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka iz oblasti digitalnih dokaza proizilazi da kod pojedinačnih fotografija nije utvrđeno naknadno dodavanje časovnika, ruke ili drugih predmeta koji bi mijenjali izvorni sadržaj fotografije. Vještak je pojasnio da se kod određenog broja fotografija radi o kompozicijama nastalim spajanjem dvije zasebne fotografije u jedinstven prikaz, ali da takva obrada sama po sebi ne predstavlja fotomontažno dodavanje časovnika na ruku lica prikazanog na fotografiji”, naglašeno je u presudi.
Sud podsjeća i da je vještak za pojedine fotografije zaključio da časovnici prikazani na njima ne odgovaraju modelima koji su prvobitno navedeni u inicijativi, dok je za određene fotografije identifikovao druge modele časovnika.
“Stoga, po ocjeni suda, navedeni nalaz ne potvrđuje tvrdnje tužioca da su časovnici naknadno dodavani na fotografije, već isključivo ukazuje na potrebu pravilne ocjene sadržine fotografija i identiteta časovnika prikazanih na njima”, ističe se u presudi.
Nejasan period kršenja propisa
Prema ocjeni suda, dispozitiv osporene odluke nije dovoljno određen i jasan u dijelu perioda za koji je Đukanoviću stavljena na teret povreda Zakona o sprečavanju korupcije.
“U dispozitivu se navodi da je tužilac ‘u toku obavljanja funkcije predsjednika Crne Gore, odnosno u periodu po prestanku funkcije podnio Agenciji izvještaje o prihodima i imovini sa netačnim i nepotpunim podacima’, pri čemu nije precizirano na koje se konkretne izvještaje, odnosno na koji vremenski period odnosi utvrđena povreda. Imajući u vidu da je javni funkcioner, bio dužan podnositi izvještaje u periodu od dvije godine nakon prestanka javne funkcije shodno članu 25 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije, ovakva formulacija dispozitiva ostavlja nejasnim da li se povreda odnosi na izvještaje podnesene prilikom stupanja na funkciju predsjednika Crne Gore u roku od 30 dana, za vrijeme vršenja funkcije, nakon njenog prestanka, čime dispozitiv ne ispunjava zahtjev određenosti koji mora sadržati upravni akt”, navodi se u presudi.
Tome u prilog, ocjenjuje Upravni sud, ide i činjenica da je tužilac javnu funkciju predsjednika Crne Gore obavljao u dva različita mandata, zbog čega je bilo neophodno da Agencija “precizno označi na koji se period vršenja javne funkcije, odnosno na koje konkretne izvještaje odnosi utvrđena povreda, naročito imajući u vidu navode tužioca da predmetni časovnik posjeduje još od devedesetih godina”.
Sud je ukazao i na to da ASK nije pravilno ocijenio Đukanovićevu izjavu da je pojedine satove posjedovao prije stupanja na javnu funkciju i prije nego što je uvedena obaveza prijavljivanja takve imovine.
Agencija je tu izjavu protumačila kao potvrdu da je satove posjedovao i tokom obavljanja funkcije, ali, prema ocjeni Suda, nije navela razloge zbog kojih nije prihvatila Đukanovićevo tumačenje.
“Takva interpretacija predstavlja izmjenu sadržine izjave stranke, a ne njenu ocjenu, zbog čega je tuženi bio dužan vjerno prenijeti navode tužioca, a potom dati razloge zbog kojih ih eventualno ne prihvata kao osnovane”, piše u presudi…
Izvor: Vijesti
