To je Portalu RTCG kazao predsjednik Udruženja za podršku Roma i Egipćana Sultan Beća, ukazavši da je ova nepravda do sada pogađala brojne porodice.
“Nakon višemjesečne institucionalne borbe, stvoreni uslovi da građani porijeklom sa Kosova sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje uz dostavljanje potvrde nadležnih organa sa Kosova da nijesu zdravstveno osigurani. Ovim je napravljen važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i ispravljena višegodišnja nepravda” – rekao je Beća.
On je kazao da je sve počelo kada su im se obratili građani koji nijesu mogli da ostvare jedno od najosnovnijih ljudskih prava – pravo na zdravstvenu zaštitu.
“Iza svakog predmeta nije stajao samo administrativni problem, već porodice, djeca, stariji ljudi i osobe kojima je zdravstvena zaštita bila neophodna. Upravo zato nijesmo mogli ostati nijemi. U želji da pronađemo institucionalno rješenje, Udruženje se, između ostalog, obratilo Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, a potom i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsmanu), kojem je podnijeta zvanična pritužba zbog nejednakog postupanja prema građanima u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje” podsjetio je Beća.
Nakon sprovedenog postupka, kako je obajsnio, Ombudsman je utvrdio povredu prava na jednako postupanje i elemente posredne diskriminacije, te dao preporuke Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i obezbjeđivanja jednakog pristupa zdravstvenom osiguranju.
Poslije donošenja mišljenja Ombudsmana, Udruženje je o ovom pitanju upoznalo i Vladu Crne Gore, predsjednika Vlade Milojka Spajića, Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadora Johana Satlera, kao i druge nadležne institucije, ukazujući na značaj hitnog postupanja po preporukama Ombudsmana.
Izvršni direktor Udruženja za podršku Roma i Egipćana iz Berana, Sultan Beća, istakao je da ova odluka predstavlja mnogo više od administrativne promjene.
“Ovo je prije svega pobjeda ljudi. Pobjeda porodica koje su godinama živjele sa osjećajem nepravde, roditelja koji su brinuli kako će liječiti svoju djecu i svih onih koji su samo tražili da budu jednaki pred institucijama svoje države. Kada vidite da danas građani mogu predati dokumentaciju i ostvariti pravo koje im je godinama bilo uskraćeno, znate da je svaka prepreka kroz koju smo prošli vrijedjela. Ovo je dokaz da se upornošću, vjerom u pravdu i institucionalnom borbom mogu mijenjati životi ljudi nabolje”, kazao je Beća.
On je naglasio da ova promjena ne pripada jednom čovjeku niti jednoj instituciji.
“Ona pripada svim građanima koji nijesu odustali, svim porodicama koje su nam vjerovale i svim institucijama koje su pokazale odgovornost da isprave nepravdu. Iskreno zahvaljujemo Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, čije je profesionalno i nepristrasno postupanje bilo ključno u ovom procesu. Zahvaljujemo i Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori i ambasadoru Johanu Satleru na doprinosu da se ovaj dugogodišnji problem riješi u interesu građana”, rekao je Beća.
Iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana iz Berana naglasili su da će nastaviti da budu oslonac građanima i da se zalažu za zaštitu ljudskih prava, jednakost i dostojanstvo svakog čovjeka.
“Jer najveća pobjeda nije kada dobijete jedan predmet. Najveća pobjeda je kada zbog vaše borbe neko dijete može otići kod ljekara, kada jedna porodica osjeti sigurnost i kada pravda postane stvarnost” – rekao je Beća.
Zaštitnik imovinskih i ljudskih prava Crne Gore iznio po prigovoru UZPRE u junu je stav da pripadnici RE populacije iz Republike Kosovo predstavljaju rizičnu grupu koja je posebno pogođena osporenim tumačenjem člana 6 stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Takvo postupanje imalo je elemente posredne diskriminacije jer prividno neutralisana praksa dovodila pripadnike određene etničke zajednice u naročito nepovoljan položaj u pristupu zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti.
Prema poslednjem popisu stanovništva u Beranama ima blizu 800 osoba iz RE populacije, od čega je 542 Roma. Međutim, zbog čestih međugradskih migracija, kao i zato što nemaju dokumenta, taj broj je sasvim sigurno i veći.
U ovom gradu je donedavno bilo svega šest zaposlenih osoba iz Romske i Egipćanske populacije, dok ih je sada devet.
Pored domicilnih Roma koji žive u naselju Donji Talum, najveći broj Egićana i Roma stigao je u Berane sa ratnim vihorom na Kosovu 1999. godine. Pitanje smještaja pratilo ih je dugi niz godina, a poslije mnogo problema i neljudske patnje, izgradnju novog naselja „Riversajd“, pored bivše fabrike „Polimka“, finansirala je Evropska agencija za rekonstrukciju, posredstvom njemačke humanitarne organizacije „Help“.
Zbog teških uslova života i neadekvatne zdravstvene zaštite životni vijek Roma i Egipćna nije dug, tako da najstariji stanovnik naselja Riversajd trenutno ima tek 62 godine, a rijedak je slučaj da neko živi duže od 65 godina.
Izvor: RTCG
